Izgradnja nove Sveučilišne knjižnice s pet podzemnih i isto toliko nadzemnih etaža, površine 17 tisuća četvornih metara, trebala bi biti dovršena u roku od 20 mjeseci, a izvođač radova je splitska građevinska tvrtka "Lavčević".
Novac je osiguralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa iz zajma od 340 milijuna kuna za potrebe izgradnje sveučilišnog Kampusa u Splitu.
Rektor Pavić istaknuo je kako je izgradnja nove knjižnice događaj po kojemu se mjeri povijesno vrijeme i duhovni most između prošlosti i budućnosti. Split je prije sto godina, kada je dobio prvu knjižnicu, imao manje stanovnika nego danas studenata, a Sveučilišna knjižnica dat će novu kvalitetu znanstvenoj i nastavničkoj djelatnosti u Splitu, "jer će osigurati kvalitetu obrazovanja po kojoj ćemo se moći mjeriti sa sveučilištima u Europi i svijetu", kazao je rektor dodajući kako je ona "odgovor na izazov vremena koje traži znanje".
Ministar Primorac naglasio je kako nova Sveučilišna knjižnica predstavlja centar znanja, izvrsnosti, okupljanja mladih koji više, radi stjecanja znanja, neće trebati napuštati Split i Hrvatsku. Podsjetio je kako Vlada u ovom trenutku u sveučilišta ulaže milijardu i 700 milijuna kuna jer bez razvijanja znanosti nema budućnosti.
"Ono što se u ovom trenutku događa u hrvatskom sustavu obrazovanja, posebno prilagodba Bolonjskom procesu, iskorak je koji Hrvatskoj stvara mjesto u Europi jer zemlja sa samo sedam posto visoko obrazovanog stanovništva nema šanse za uspjeh", rekao je ministar Primorac. Cilj je, dodao je, da hrvatski obrazovni sustav do 2010. bude najkonkurentniji u ovom dijelu Europe, zbog čega Ministarstvo, kako je najavio, u proračunu za iduću godinu predviđa otvaranje najmanje 400 novih radnih mjesta na sveučilištima te zapošljavanje još najmanje 300 znanstvenih novaka.
Splitski gradonačelnik Zvonimir Puljić, ističući vjeru da će knjižnica uistinu biti i gotova za njegova mandata te postati dušom Kampusa koji bi trebao biti poluga razvoja grada, ravnatelju Sveučilišne knjižnice Petru Kroli predao je originalnu "Juditu" Marka Marulića tiskanu 1627. godine u Veneciji, jedan od četiriju u svijetu sačuvanih primjeraka, kao malen prilog budućem bogatom knjižnom fondu.
Svečanosti je nazočan bio i predsjednik Saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Petar Selem, a početak radova blagoslovio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić.