General-bojnik Đošan, koji je 1998/99. zapovijedao garnizonom Vojske Jugoslavije u Đakovici, negirao je da je znao za pokolje nad albanskim civilima koji su se 27. travnja 1999. dogodili u obližnjim selima Meja i Korenica tijekom ''antiterorističke operacije'' u kojoj je sudjelovao jedan bataljun VJ i jedna pozadinska bojna iz njegova garnizona.
''Ja bih znao što se dogodilo u Meji koja je u neposrednoj blizini Đakovice... No prva saznanja o tome dobio sam iz knjige Nataše Kandić'', voditeljice Fonda za humanitarno pravo iz Beograda.
Glavni cilj Đošanova svjedočenja je osporiti vjerodostojnost iskaza svjedoka optužbe Nika Peraja, zapovjednika garnizonske straže u Đakovici 1999., koji je kao tzv. 'insider' godine 2002. svjedočio o napadu VJ i MUP-a Srbije na sela Meja i Korenica.
Peraj je potvrdio da je napad dogovoren na sastanku dan ranije na kojem je sudjelovao i Đošan, te da je 27. travnja vidio izvješće obavještajnog oficira Zdravka Vintera, inače Slovenca, zapovjedništvu 3. Armije VJ u Prištini u kojem se precizira da je u Meji ubijeno 68, a u Korenici 74 ''terorista''.
Najmanje sedam od 142 ubijena, identificirana su prilikom ekshumacije masovne grobnice u Batajnici, kod Beograda, stoji u optužnici.
Đošan je tvrdio da Peraj kao podoficir nije imao dovoljna vojna znanja za takve zaključke, te kako ne bi bilo moguće da Vinter njega preskoči u izvještavanju, kao zapovjednika garnizona.
Na upit o podacima o 27. travnju u njegovu ratnom dnevniku, Đošan je rekao da je u Haag donio samo neke dijelove dnevnika, uglavnom vezane za početak rata na Kosovu.
Tužitelj Nice pitao je svjedoka po čijoj je preporuci donio samo izabrane dijelove ratnog dnevnika, a Đošan je rekao da je izbor napravio Miloševićev pravni savjetnik Zdenko Tomanović.
Predsjedavajući sudac Patrick Robinson naložio je Miloševiću da sudu pribavi cijeli ratni dnevnik, što se on obvezao brzo učiniti.
Sudac Robinson najavio je za četvrtak ujutro održavanje statusne konferencije u vezi s utvrđivanjem vremenskih rokova za dovršetak Miloševićeva dokaznog postupka obrane.
Bivši predsjednik Srbije i SRJ u utorak je zatražio od sudskog vijeća da mu odobri pozivanje još 199 svjedoka obrane, od čega 15 za kosovski dio optužnice, 74 za hrvatski dio i 106 za BiH, te četiri tzv. neprijateljska svjedoka, navodeći kako će mu za to trebati još 100 radnih dana.
U proteklih 13 mjeseci izvođenja dokaza obrane Milošević, koji se brani sam, uspio je ispitati samo 40 svjedoka, uglavnom vezanih za Kosovo a po važećem rasporedu suđenja preostalo mu je 30 radnih dana ili 120 sati.
Prvo suđenje za ratne zločine jednom predsjedniku države traje od 12. veljače 2002. po 66 točaka optužnice za genocid u BiH i zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu (1991-99.).