Jelavićeva obrana je u lipnju zatražila stanku na suđenju obrazlažući to potrebom da se usmjeri na proces "Hercegovačka banka", što je sudsko vijeće i uvažilo.
Jelavić je, međutim, nakon okončanja ovog postupka i izricanja presude od deset godina zatvora pobjegao i za sada je nedostupan bosanskohercegovačkom pravosuđu.
Sudsko vijeće treba odlučiti hoće li razdvojiti postupak protiv Jelavića i nastaviti suđenje Prci i Čurčiću, jer Zakon o kaznenom postupku BiH ne dopušta suđenje u odsutnosti.
Miroslav Prce, koji je ranije priznao krivnju u slučaju "Hrecegovačka banka", osuđen je na pet godina zatvora i nalazi se na izdržavanju kazne.
General Čurčić se brani sa slobode, a njegov odvjetnik Midhat Kočo izjavio je sarajevskom "Oslobođenju" kako će Jelavićevo nepojavljivanje pred Sudom negativno utjecati na poziciju bivšeg dozapovjednika federalne vojske.
Kočo je pojasnio kako Čurčić nije izdavao zapovjedi, nego ih je samo provodio, a očekivalo se kako će Jelavić to i potvrditi svojim iskazom pred sudskim vijećem.
Optužnica u slučaju "Hrvatska samouprava" tereti Jelavića, Prcu i Čurčića za podrivanje vojne i obrambene moći zemlje te zloporabu službenog položaja.
Ona je prvobitno obuhvaćala i kazneno djelo pokušaja nasilne promjene ustavnog uređenja zemlje no sudsko je vijeće taj dio optužnice naknadno odbacilo.
Također je odbačen dio optužnice koji se odnosio na još četvoricu nekadašnjih visokih dužnosnika Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) i Hrvatskog narodnog sabora (HNS).
Hrvatski narodni sabor utemeljen je u ožujku 2001. godine kao rezultat odbijanja HDZ-a da prizna legitimitet vlasti, uspostavljene na temelju rezultata izbora iz 2000. godine, kada su pobijedile umjerene stranke predvođene Socijaldemokratskom partijom BiH (SDP).
Jelavić je tada potaknuo i protuzakonito raspuštanje hrvatske sastavnice Vojske Federacije BiH.