Konferencija je otvorena u nazočnosti predstavnika različitih manjina koje žive u Hrvatskoj, državnih ustanova, političkih stranaka, civilnog društva i međunarodnih organizacija.
Veleposlanik Jorge Fuentes, voditelj Misije OESS-a u Republici Hrvatskoj, koji predsjeda konferencijom, ocijenio je u svom uvodnom izlaganju da je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj vrlo dobar, ali da ima poteškoća u njegovoj provedbi.
"Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u osnovi je vrlo dobar dokument u mnogim područjima: političkom, gospodarskom, socijalnom, kulturnom i obrazovnom", istaknuo je Fuentes, ali je dodao da "možda ima problema u njegovoj provedbi".
S njegovom ocjenom složili su se i drugi govornici koji su održali uvodna izlaganja. Tako je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt da u svakoj javnoj politici, pa tako i manjinskoj, uvijek ima i određenih poteškoća, i opravdanih i neopravdanih, te da treba o njima otvoreno progovoriti.
Kako je dalje rekla, kod provedbe nekih mjera javljaju se objektivne poteškoće pa čak dolazi i do suprotstavljanja dvaju manjinskih prava, na primjer prava na odgovarajuću zastupljenost manjina u pravosudnim i upravnim tijelima i prava pripadnika manjina da se slobodno izjašnjavaju o svojoj nacionalnoj pripadnosti.
"Ova konferencija dobra je prilika za otvorenu raspravu kako bi se našla rješenja za neke od poteškoća", istaknula je. "...Hrvatska provodi aktivnu manjinsku politiku, ali naravno, ja ću to ovdje vrlo otvoreno reći, uvijek se može napraviti još više. Ne zato što možda ne činimo dovoljno, nego zato što svaka demokratska država uvijek mora iznova nastojati zaštititi one skupine društva koje bi zbog svog osjetljivog položaja iz bilo kojeg razloga mogle biti isključene iz tog društva i zato što su manjine izvor bogatstva svakog pluralističkog društva...". Prema njezinim riječima "opredjeljenje hrvatske vlade je upravo ulaganje dodatnih napora kako bi se učinkovito odgovorilo na sve potrebe manjina".
Furio Radin, predsjednik Saborskog odbora za nacionalne manjine, među ostalim je rekao da je unatoč bitnim nedostacima Ustavni zakon u nekim dijelovima iznenađujuće precizan. Međutim, rekao je da je "autonomija saborskih zastupnika nacionalnih manjina, predviđena i regulirana Ustavnim zakonom, zapravo jedini dio tog zakona koji se realizirao u potpunosti. Čudi nas kada čujemo od stranačkih čelnika da se spremaju predložiti promjene upravo takvih odredbi". Prema njegovim riječima, treba sačuvati one dijelove Ustavnog zakona koji se dobro provode i poticati provođenje onih dijelova tog zakona koji se zanemaruju.
Vincent Degert, voditelj Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj, istaknuo je da EU pridaje veliku važnost zaštiti prava manjina.
On je istaknuo da je usvajanje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj bio korak u pravom smjeru za zaštitu manjina u Hrvatskoj i da se sada treba usredotočiti na njegovu provedbu.
Cilj konferencije je dati pregled provedbe Zakona usvojenog u prosincu 2002. godine, zabilježiti pomake koji su od tada učinjeni, prepoznati moguća poboljšanja u njegovoj provedbi, uključujući usvajanje potrebnih zakonskih propisa kao potpora zakonu, te razmotriti buduće ciljeve vezane uz područje zaštite manjina.