Oporbeni su klubovi, u raspravi o Izvješću o izvršenju državnog proračuna u prvoj polovici ove godine, redom ministrove tvrdnje o gospodarskom i industrijskom rastu, rastu izvoza i BDP-a, proglašavali nerealnima, ističući da hrvatski građani postaju sve siromašniji, a gospodarstvo sve nerazvijenije.
Slavko Linić (SDP) upozorio je na sve veći proračunski deficit, tvrdeći da je u prvih šest mjeseci planirano potrošiti 3,2 milijarde kuna, a utrošeno je 4,8 milijardi.
Evidentno je, kaže Linić, da rashodi rastu brže od prihoda, da deficit i dalje raste samo po osnovi potrošnje, ne zbog investicija i razvojnih projekata, da se Vlada samo u prvih pola godine zadužila za novih 11 milijardi kuna i da sve troši samo na potrošnju, ništa u razvoj. Vladu je prozvao i da uzrokuje nelikvidnost države, jer, kaže, ne plaća ugovorene poslove s poduzetnicima, da dopušta rast cijena koji sve više ugrožava standard građana.
"Šukerovih se izjava ne bi postidio ni poznati iluzionist David Coperfield", rekao je Željko Pecek (HSS), tvrdeći da izostanak poticaja u gospodarstvu i poljoprivredi, pad životnog standarda, previsoka zaduženost Hrvatske svjedoče da ne stoje ministrove tvrdnje o gospodarskom oporavku.
Miroslav Rožić (HSP) upozorio je na loše ubiranje trošarina na alkohol, pivo i naftne derivate, pozivajući Vladu da razmisli o smanjenju poreza na te proizvode jer bi to, smatra, značilo i povećanje potrošnje, a time i veće prihode.
Da se vanjsko zaduživanje države ne smanjuje, već stalno raste Rožić vidi u podatku da se plan domaćeg zaduživanja, posebno banaka, u prvih pola godine kretao oko 816 milijuna kuna, a da je taj dug dosegao čak 4,5 milijardi kuna.
Milorad Pupovac (SDSS) prigovorio je zbog, kako je rekao, proračunske nebrige za područja od posebne državne skrbi koja, upozorava, jedva preživljavaju.
"Imamo političke figure koje tvrde da bi u centru Zagreba ulice trebale imati podno grijanje, a 33 posto općina i gradova nisu se u stanju održavati, tamo vlada siromaštvo i besperktivnost", rekao je.
Oporbene je prozivke odbacio ministar Šuker, naglasivši da u Hrvatskoj ne postoji problem nelikvidnosti, da HNB svakodnevno ima milijardu kuna likvidnih sredstava, da je likvidnost najveća u zadnjih deset godina.
Deficit je, ističe ministar, smanjen na 4,2 posto, da su investicije u prvih pola godine rasle 3,2 posto, BDP 5,1 posto.
Odbacio je i optužbe da Vlada poduzetnicima ne plaća ugovorene poslove, te da se Vlada zadužila za novih 11 milijardi kuna, već za, ustvrdio je, oko pet milijardi u korist Hrvatskih autocesta i središnje države.