U raspravi o predloženom zakonu, kojega su podržali svi saborski klubovi, moglo se čuti da se Internetom u Hrvatskoj danas koristi oko 1,2 milijuna građana, ali da ih tek nešto manje od 20 posto koristi neke od usluga elektronskog poslovanja.
HDZ, po riječima Krunoslava Markovinovića, predloženi zakon drži još jednim u nizu propisa kojima Vlada stvara preduvjete daljnjeg jačanja gospodarstva, kao i provođenja nužnih strukturnih reformi.
Oporba, pak, zamjera zakonu da ništa ne govori o načinu primjene njegovih odredbi u praksi, da, kako kaže Ingrid Antičević Marinović (SDP), zakon nema materijalnih pretpostavki da bi uistinu zaživio u praksi.
"Može li građanin dobiti neku ispravu elektroničnim putem - ne može, hoće li je dobiti nakon ovoga - neće", ustvrdila je SDP-ova zastupnica.
Antun Kapraljević (HNS/PGS) upozorava da još nisu umreženi registri, da ne postoji jedinstvena mreža identifikacije građana.
"Ako (građani) nemaju neki broj kojim bi se mogli identificirati, horizontalna komunikacija među njima neće moći biti izvediva", rekao je.
Predloženim se zakonom, inače, uređuje uporaba i promet elektroničnog dokumenta, a osnovni mu je cilj stvoriti povjerenje javnosti u korištenje elektronskog poslovanja kroz otvorene elektronske sustave.