"Hrvatski su biskupi uistinu radosni zbog činjenice da će Hrvatska postati i aktivan član Europske unije jer je, htjela to ili ne htjela, oduvijek pod njezinim utjecajem. Stoga je bolje da kao aktivna članica ravnopravno i sudjeluje u donošenju raznih odluka te velike zajednice naroda", poručio je riječki nadbiskup.
"Iako znamo da unutar EU-a ima stvari kojima mi kao kršćani i vjernici ne možemo biti zadovoljni, smatramo da je to u cjelini projekt na tragu Evanđelja koje propovijeda suradnju među ljudima, zajedništvo i solidarnost, a to su sve načela na kojima se temelji suvremeni EU", kazao je msgr. Devčić. Naglasio je kako biskupi očekuju da će hrvatski pregovarači znati zastupati i štititi hrvatske interese.
Hrvatski su biskupi u Splitu raspravljali o obrazovanju u malim sjemeništima, Hrvatskom Caritasu, o izvješću Biskupske komisije za odnose s državom, provedbi ugovora o katoličkim školama, izvješću Komisije za pomoć ratom stradalu stanovništvu, o pokretanju postupka za proglašenje blaženima fra Ante Josipa Tomičića i Marice Stanković te o odobrenju biblijskih tekstova za novo izdanje nedjeljnoga blagdanskog lekcionara.
Zadarski nadbiskup msgr. Ivan Prenđa istaknuo je kako je HBK posebnu pozornost posvetio problemima s kojima se suočavaju povratnici na ratom stradalim područjima, naglasivši da su hrvatski biskupi ustvrdili kako je uznapredovala koordinacija s Vladinim tijelima i mjerodavnim ministarstvima. Dodao je da Vlada poduzima velike napore u rješavanju preuzetih obveza prema stanovnicima na ratom stradalim područjima te da HBK pozdravlja povratak raseljenih osoba, kojima se trebaju osigurati uvjeti za normalan život.
Pomoćni biskup zagrebački i predsjednik Hrvatskog Caritasa msgr. Josip Mrzljak izvijestio je o preobrazbi Caritasa, koji će se od sada više usmjeriti na pomaganje na hrvatskim prostorima, što se, medutim, ne će moći provesti bez novčane potpore novčarskih kuća i gospodarstvenika.
Kako bi se dovršilo ustrojstvo Katoličke crkve u Hrvatskoj, biskupi su raspravljali i o oživljavanju crkvene pokrajine sa sjedištem u Zadru te o uspostavi nove crkvene pokrajine za Slavoniju sa sjedištem u Đakovu. Pritom je istaknuto da će se "zadarskom slučaju", koji je ostao otvoren, posvetiti posebna pozornost. Što se, pak, tiče povrata crkvene imovine, biskupi se slažu s ocjenom da je riječ o dugotrajnu postupku, kazao je msgr. Mrzljak, dodavši kako tek treba vidjeti što se može vratiti, t.j. na koji će način Crkva dobiti odštetu.
Na splitskom zasjedanju biskupi su potvrdili zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića za predsjednika vrhovne ustanove Katoličke crkve u Hrvatskoj, a za novog potpredsjednika Stalnog vijeća HBK izabran je splitsko-makarski nadbiskup i metropolita Marin Barišić.