Ilić je tu odluku Haaškog suda nazvao "presedanom u pravosuđu" te najavio "sigurnu reakciju" Vlade Srbije.
I Dušan Petrović, potpredsjednik Demokratske stranke srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, odluku Haaškog suda ocijenio je negativno, objasnivši da je "vrlo loše da bilo tko za koga postoji osnovana sumnja da je počinio ratni zločin, pa čak i kazneno djelo genocida, ima priliku baviti se politikom prije nego što na sudu bude utvrđeno da nije kriv".
"Nadam se da će Haaško tužiteljstvo uložiti žalbu i da će ta odluka biti izmijenjena. Njome se, bez obzira na ličnost samog Haradinaja, šalje vrlo loša poruka srbijanskoj javnosti, javnosti na Kosovu i svima koji prate rad Haaškog suda", kazao je agenciji Beta stručnjak za međunarodno pravo Vojin Dimitrijević.
"S jedne se strane kritizira ponašanje Vlade Srbije i velikog dijela javnosti u Srbiji koji optužene pred Haaškim sudom prate u Den Haag kao heroje, a vjeruje se na riječ šefa UNMIK-a Sorena Jessena Petersena, koji postupa isto tako i koji je za Haradinaja već kazao da je njegov dobar suradnik", kazao je Dimitrijević, dodajući da se nada da "odluka suda o Haradinaju neće utjecati na namjeru srbijanskih vlasti da riješe problem Ratka Mladića".
Haradinaj, lider Alijanse za budućnost Kosova, bio je premijer Kosova u vrijeme kad je Haaški sud u ožujku ove godine protiv njega objavio optužnicu, nakon čega se odmah dobrovoljno predao Haaškom sudu, a u lipnju ove godine pušten je na privremenu slobodu.
Haaška optužnica ga, u 37 točaka, tereti za zločine protiv čovječnosti nad Srbima, Romima i Albancima 1988. godine, u vrijeme kad je bio zapovjednik Oslobodilačke vojske Kosova u operativnoj zoni Dukađin.