U biblioteki SHK do sada je izišlo 79 svezaka, a planirano ih je objaviti više od 300 koji će obuhvatiti djela od prvih srednjovjekovnih spomenika do suvremene književnosti.
"Stoljeća su zamišljena kao otvorena biblioteka", izjavio je Jelčić, dometnuvši kako je njezino izdavanje zamišljeno kao neograničeno. Napominje, međutim, kako neki priređivači, koji su sklopili ugovore, duguju rukopise više godina.
Svesci biblioteke nisu obrojčeni, jer bi bile onemogućene naknadne korekcije, zbog proširivanja izbora djela ili pisaca, na temelju novih kritičkih spoznaja, već su na koricama knjiga bojom označena stoljeća, objasnio je Jelčić.
Više od dvadeset svezaka potpuno je ili gotovo rasprodano i izdavač Matica hrvatska morat će uskoro ponovno uvezivati djela Nazora, Cesarića, Delorka, Barkovića, Domjanića, Vidrića, Palmotića, Tomića, Šuflaja, Ogrizovića, Milčinovića, Kumičića, A. Kovačića te jezikoslovne rasprave i članke. Gotovo su rasprodani izabrani politički spisi Kriškovića, izbor iz djela Ivana Raosa, Vojnovića, Poljaka i Sudete te Frankopana.
Zamjenica izvršnih urednika Ivana Žužul ističe, međutim, kako u javnosti i medijima još u potpunosti nisu prepoznate vrijednosti te biblioteke, koja je sljednica biblioteke Starih pisaca hrvatskih i Pet stoljeća hrvatske književnosti.
Po njezinim riječima značajke su biblioteke, uz ino, što objavljuje djela na jeziku kakav su ostavili pisci u zadnjoj autorskoj inačici djela. Kad su se prije objavljivali izbori iz djela, urednici su pod utjecajem raznih jezičnih škola često mijenjali jezik pisaca ili pak cenzurirali njihova djela, pa su u javnost zapravo dospijevale krivotvorine, rekla je, dodavši kako se u Stoljećima to više ne može dogoditi, jer se objavljuju zadnje izvorne autorske verzije.
Do kraja godine u biblioteci će biti još objavljen izbor iz djela Harambašića, Strossmayera i Ujevića.