Na proslavi je bilo pedesetak veterana hrvatskoga građevinarstva koji su ostvarili uspješnu karijeru u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Nazočne je pozdravio Franjo Antolić, također građevinar iz tog naraštaja, koji je rekao da je 215 studenata upisalo građevinu prije godine 1945., a 105 upravo te godine. Od tih 320 studenata živih je još osamdesetak. "Ponosan sam što smo svoj vijek proveli u službi građevine, za što smo i živjeli", rekao je.
Uz prvi poslijeratni naraštaj studenata građevine veže se izgradnja mnogih važnih objekata, kao što je primjerice impresivna čelična konstrukcija Nacionalne svečilišne biblioteke, rad Branka Olujića. Nekolicina tih studenata bila je na vodećim mjestima i imali su važnu ulogu u razvoju hrvatske vodoprivrede, a neki od njih, poput Davorina Desselbrunnera, koji je projektirao brzu prugu Zagreb-Rijeka, radili su ispred svojeg vremena.
Među tim je studentima bio i poznati japanolog i haiku pjesnik Vladimir Devide, koji je diplomirao građevinu i doktorirao matematiku. Tom je prigodom rekao da je njegova generacija živjela u pet režima, ističući kako se sjeća ubojstva kralja Aleksandra, govora Ante Pavelića i ostalih događaja. Priznao je da je kao građevinar radio "samo dok je u oficirskoj školi službovao u kaznenome građevinskom bataljonu, gdje je projektirao mostiće i neke nacrte". Rekao je kako ima kućnu biblioteku od 7000 knjiga te duhovito dodao kako je zbog brige za tu jedinu imovinu "morao odgoditi samoubojstvo".
Dekanica Građevinskog fakulteta Dubravka Bjegović izvijestila je bivše studente o radu tog fakulteta te o novostima vezanim uz Bolonjski proces. Dosad je na Fakultetu diplomiralo 7000 studenta, magistriralo oko 600, a doktroriralo gotovo 200.
U ime zagrebačkoga Gradskog poglavarstva i gradonačelnika nazočne je pozdravio pročelnik Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Slavko Dakić.