"Nasilje prema pripadnicima manjina postaje sve većim problemom u Srbiji", rekla je Holly Cartner, direktorica HRW-a za Europu i Srednju Aziju, kako prenosi agencija dpa.
"Srbija se ne može nadati približavanju Europskoj uniji ako se ne počne daleko ozbiljnije baviti tim napadima", upozorila je Cartner.
U svom 52 stranice dugom izvješću o stanju manjina, HRW dokumentirano navodi niz zločina počinjenih protiv pripadnika manjina od 2003., uključujući fizičke napade, napade na vjerske i kulturne objekte kao i oskvrnuća grobova.
HRW, osnovan 1978. pod imenom Helsinki Watch (Helsinški odbor) u cilju nadzora poštivanja ljudskih prava u državama Varšavskog pakta u skladu s Helsinškim sporazumom, danas je najveća organizacija za ljudska prava sa sjedištem u New Yorku i regionalnim uredima diljem svijeta.
Nasilje najvećim dijelom pogađa pripadnike mađarske manjine u srbijanskoj pokrajini Vojvodini, ali mete napada bili su i pripadnici slovačke, hrvatske i muslimanske manjine, navodi se u izvješću.
Nitko dosad nije ozbiljnije ozlijeđen, međutim u kolovozu su nepoznati počinitelji bacili granatu na kuću Josefa Kasa, čelnika Saveza vojvođanskih Mađara.
U trenutku napada nitko nije bio kod kuće, ali sam čin predstavljao je po mišljenju analitičara, zabrinjavajuću eskalaciju nasilja.
HRW drži da manjak akcije od strane vlasti pogoršava problem.
"Pripadnici manjina u Vojvodini su nam rekli da je policija u nekim slučajevima vrlo sporo reagirala, dopuštajući napadačima da odu ili je čak otvoreno odobrila napad", navodi se u izvješću.
HRW također smatra da nepostojanje zakona protiv zločina počinjenih zbog nacionalne netrpeljivosti ili generalno mržnje kao i blage kazne u takvim slučajevima upućuju jasnu poruku da srbijanska vlada nasilje protiv nacionalnih manjina ne shvaća ozbiljno.
"Vlada mora pokazati da se nasilje protiv manjina neće tolerirati", rekla je Cartner. "Izvođenje odgovornih pred lice pravde od ključne je važnosti", istaknula je direktorica HRW-a.
Izvješće HRW-a objavljeno je uoči dolaska povjerenika EU za proširenje Ollija Rehna u Beograd, gdje se u ponedjeljak očekuje otvaranje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju - važnog koraka ka mogućem članstvu u EU.
Premda je trenutak objavljivanja izvješća nepovoljan za Srbiju, budući da je zaštita manjina jedan od prioritetnih zahtjeva EU, sama Europska unija stanje manjina u Srbiji ne ocjenjuje tako oštro kao organizacija HRW. Naime, misija EU za utvrđivanje činjeničnog stanja koja je u siječnju posjetila Vojvodinu da procijeni stanje manjina, zaključila je da su napadi protiv pripadnika mađarske manjine izolirani incidenti a ne dio usklađenog, sustavnog progona nacionalne manjine.
Mađarska vlada, međutim, znatno je kritičnija i dijeli mišljenje HRW-a, te poziva Srbiju da poduzme adekvatne mjere za zaštitu pripadnika mađarske nacionalne manjine.
"Nasilje nas posebno zabrinjava i očekujemo od Srbije da zaustavi takve incidente", kazao je mađarski predsjednik Laszlo Solyom svom srbijanskom kolegi Borisu Tadiću tijekom susreta u Budimpešti početkom listopada. Tadić je odgovorio da će Srbija nastaviti činiti sve što je u njezinoj moći kako bi iskorijenila takvu vrstu napada, ali i dodao da se čitav problem ne bi trebao preuveličavati.
"Kaznit ćemo kriminalce na svaki mogući način tako da ljudi shvate da se etnički motivirano nasilje ne može provoditi nekažnjeno", rekao je Tadić.