FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Hrvatski inozemni dug krajem srpnja 24,1 milijardu eura

ZAGREB, 27. rujna 2005. (Hina) - Inozemni dug Republike Hrvatske krajemsrpnja ove godine iznio je 24,1 milijardu eura, što je za 2,1milijardu eura ili 9,6 posto više nego prije godinu dana, pokazujupodatci Hrvatske narodne banke (HNB).
ZAGREB, 27. rujna 2005. (Hina) - Inozemni dug Republike Hrvatske krajem srpnja ove godine iznio je 24,1 milijardu eura, što je za 2,1 milijardu eura ili 9,6 posto više nego prije godinu dana, pokazuju podatci Hrvatske narodne banke (HNB).

Na mjesečnoj pak razini, hrvatski je vanjski dug čak nešto snižen i krajem srpnja bio je za 67,3 milijuna eura ili 0,3 posto manji nego krajem lipnja.

Na smanjenje duga na mjesečnoj razini utjecalo je smanjenje duga države (za 99,5 milijuna) i banaka (za 78 milijuna), dok je dug ostalih sektora povećan za 107,5 milijuna eura.

Više od trećine ukupnog vanjskog duga, točnije 34,8 posto, odnosi se na dug bankarskog sektora.

Krajem srpnja inozemni dug banaka iznosio je 8,4 milijarde eura i u odnosu na srpanj prošle godine porastao je za 21,1 posto ili za 1,4 milijarde eura.

Orijentacija pak države na zaduživanje na domaćem tržištu vidljiva je i u smanjenju njenog inozemnog zaduženja.

Tako je dug opće države (uz državu obuhvaća i republičke fondove i lokalnu državu) krajem srpnja iznosio 6,9 milijardi eura, što je 577 milijuna ili 7,7 posto manje nego u isto vrijeme lani.

Tako je i udio države u ukupnom vanjskom dugu sa 34 posto u srpnju prošle pao na 28,6 posto u srpnju ove godine.

Istodobno se sa 25,5 na 27 posto povećao udio ostalih sektora (koji uključuje i nebankarske financijske institucije, poduzeća, obrtnike i stanovništvo) u ukupnom dugu.

Krajem srpnja ove godine dug ostalih sektora iznosio je 6,5 milijardi eura i na godišnjoj je razini porastao za 16,3 posto ili za 916 milijuna eura.

U postotku se pak najviši porast, za 46,9 posto, bilježi kod izravnih ulaganja koja obuhvaćaju dužničke transakcije između kreditora i dužnika ostalih sektora koji su međusobno vlasnički povezani.

Ta su izravna ulaganja krajem srpnja iznosila 2,3 milijarde eura, što je 316 milijuna eura više nego u srpnju lani.

U odnosu na kraj prošle godine ukupni je hrvatski inozemni dug krajem srpnja bio veći za 1,46 milijardi eura ili za 6,45 posto.

Na to su povećanje vanjskog duga u sedam mjeseci ove godine utjecale banke koje su svoj vanjski dug povećale za 749,3 milijuna eura, ostali sektori čiji je dug povećan za 736,4 milijuna eura, a za 303,6 milijuna eura dug povećan je dug po osnovu izravnih ulaganja.

Nasuprot tim sektorima, država je u prvih sedam mjeseci smanjila svoj dug za 325,2 milijuna eura.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙