Statistika
DZS: izvoz porastao 11,4 posto, a uvoz 13,2 posto- Hrvatska je na inozemna tržišta u prvih sedam mjeseci ove godine izvezla roba u vrijednosti od 29,02 milijarde kuna ili 4,98 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća i iznosila je 62,04 milijarde kuna ili 10,65 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je u prvih sedam mjeseci ove godine niskih 46,8 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio više od 33,01 milijarde kuna, odnosno gotovo 5,67 milijardi USD. Izvoz roba iz Hrvatske izražen u kunama, u prvih je sedam mjeseci ove godine porastao za 6 posto, a izražen u američkim dolarima za 11,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Istodobno, uvoz je izražen u kunama povećan za 7,8 posto, a u dolarima za 13,2 posto. Tako je do kraja srpnja uvoz ponovno stopom rasta premašio rast izvoza, nakon što je za prvu polovicu ove godine stopa rasta hrvatskog robnog izvoza dostigla stopu povećanja uvoza. Više od polovice ukupnog izvoza u prvih sedam mjeseci ove godine, točnije 54,6 posto ili 2,72 milijarde USD predstavlja redoviti izvoz, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova iznosio 41,6 posto ili 2,07 milijardi dolara. Dodaci DZS-a pritom pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu na isto razdoblje lani povećana za 23,3 posto, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) smanjen, i to za 0,8 posto. U strukturi uvoza, pak, najveći se dio, 88,3 posto ili 9,4 milijarde USD odnosi na redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu ranije povećan za 13,2 posto. Pritom se, promatrano prema glavnim industrijskim granama, oko trećine uvoza (3,62 milijarde USD) odnosi na uvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, koji je povećan za 11,3 posto. Glavninu hrvatskog izvoza, kao i uvoza u promatranim je mjesecima ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio više od 4,68 milijardi USD. U odnosu na isto razdoblje 2004. izvoz prerađivačke industrije povećan je 10 posto, jednako kao i uvoz, koji je dosegao iznos veći od 9,09 milijardi USD. U okviru nje, najveći su udio u izvozu u tom razdoblju imali brodogradnja (koju službena statistika prati kao proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava), i to od 573,5 milijuna USD, te kemijska industrija, čiji je izvoz iznosio 467,4 milijuna USD. Pritom je izvoz kemijske industrije povećan u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine za 21,4 posto, dok brodogradnja bilježi pad izvoza za 21,9 posto. Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći dio hrvatskog izvoza u prvih sedam mjeseci ove godine odnosio se na strojeve i transportne uređaje, kojih je izvezeno za gotovo 1,5 milijardi USD ili 2,3 posto manje nego u istom razdoblju lani. Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prvih sedam mjeseci ove godine bile su zemlje Europske unije, na koje se odnosni više od 3,17 milijardi USD hrvatskog izvoza, kao i najveći dio uvoza - 7,07 milijardi USD. Pritom je izvoz u zemlje EU povećan za 7,9 posto, a uvoz iz njih za 5,8 posto. Po vrijednosti vanjskotrgovinske razmjene pojedinačno tradicionalno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti od 1,09 milijardi USD (rast od 3,7 posto), a iz koje je uvoz istodobno iznosio 1,69 milijardi USD (3,4 posto više). Po vrijednosti izvoza slijede Bosna i Hercegovina, u koju su hrvatske tvrtke izvezle roba u vrijednosti 642,11 milijuna USD (rast za 8,8 posto) te Njemačka, u koju je izvoz iznosio 538,58 milijuna USD (rast za 6,7 posto). Uvoz iz Njemačke istodobno je porastao za 7,7 posto, na više od 1,59 milijardi USD. Iz BiH je uvezeno roba za 257,7 milijuna USD ili 31,7 posto više nego lani, pa tako ta zemlja ostaje rijedak europski vanjskotrgovinski partner s kojim Hrvatska bilježi značajan višak u robnoj razmjeni.