Analitičari središnje banke ističu da je deficit povećan poglavito zbog rashoda po faktorskim dohocima koji su ove godine koncentrirani u drugom polugodištu, pojačane vanjskotrgovinske neravnoteže, te stagnacije neto prihoda od pruženih usluga u turizmu.
Tako su, prema podatcima središnje banke, u prvom polugodištu ove godine rashodi po faktorskim dohocima iznosili 1,1 milijardu eura, što je 46,6 posto više nego u isto vrijeme lani.
Pritom se pak gotovo polovica tih rashoda, 501,1 milijun eura, odnosi na isplatu zadržane dobiti kompanija, koja se u najvećem dijelu zapravo reinvestira, a to se u bilanci knjiži kod dohotka od izravnih ulaganja. Taj iznos je u prvom polugodištu ove godine bio dvostruko veći nego u prvom polugodištu lani (248,8 milijuna).
Istodobno je pak priljev po faktorskim dohocima porastao za 11,3 posto i na kraju prvog polugodišta iznosio 293,9 milijuna eura.
Pojačana vanjskotrgovinska neravnoteža rezultat je pak porasta deficita na računu roba (deficit od 3,6 milijardi, što je 6,7 posto više nego u prvih šest mjeseci lani), te manjeg suficita na računu usluga (suficit od 1,1 milijardu dolara, ili 5,4 posto manje).
U odnosu na prvo polugodište lani, prihodi od turizma manji su za 1 posto i iznosili su 1,5 milijardi eura. Istodobno su pak za nešto više, 6,1 posto, manji i rashodi od turizma (307 milijuna eura), pa je suficit na računu turizma (1,2 milijarde eura), ipak za 0,4 posto veći nego u prvih šest mjeseci lani.
Prema procjenama koje je sredinom rujna iznio guverner HNB-a Željko Rohatinski, deficit tekućeg računa platne bilance u ovoj će godini iznositi oko 6 posto BDP-a, što je više nego u prošloj godini kada je, noveliran uslijed promjene metodologije priljeva od turizma, iznosio 5,2 posto.
Podatci središnje banke za prvo polugodište ove godine pokazuju da je saldo na računu kapitalnih i financijskih transakcija, koji isključuje međunarodne pričuve, u prvih šest mjeseci dosegnuo 3,1 milijardu eura, što je gotovo dvostruko više od ostvarenja zabilježenog u isto vrijeme prošle godine.
Analitičari HNB-a ističu da je kretanja na tom računu u prvoj polovici ove godine obilježio porast inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku (kao i godišnjeg rasta zadržane dobiti koja je pripala inozemnim vlasnicima poduzeća u Hrvatskoj, ali i rasta vlasničkih ulaganja), zatim značajne promjene na računu portfeljnih ulaganja (rezultat restrukturiranja portfelja banaka i činjenice da Vlada u ovoj godini nije plasirala državne obveznice na inozemnim tržištima kapitala), te smanjenje inozemnih depozita domaćih poslovnih banaka, uz rast neto korištenja inozemnih izvora financiranja, poglavito kredita.