Govoreći skupini profesora i studenata uglednog newyorškog Sveučilišta Columbia, Grabar-Kitarović je istaknula kako je Hrvatska napravila veliki napredak prema uključenju u Europsku uniju i NATO, ostvarivši funkcionirajuću demokraciju i tržišnu ekonomiju kao preduvjet za pristup ovim integracijama.
Ona je kazala kako hrvatska Vlada ulaže sve napore u provedbi Akcijskog plana za lociranje odbjeglog generala Ante Gotovine kako bi otklonila posljednju prepreku za postizanje pune suradnje s Haškim sudom što je uvjet za otpočinjanje pristupnih pregovora s EU-om.
Što se tiče NATO-a, hrvatska je ministrica naglasila da Hrvatska uspješno provodi Akcijski plan za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu.
Jedno od pitanja upućenih hrvatskoj ministrici bilo je zašto Hrvatska želi tako žurno ući u EU i izgubiti nacionalni identitet, samo petnaest godina nakon što je postigla neovisnost za kojom je težila već stoljećima.
Grabar-Kitarović je rekla da ni jedna zemlja koja se uključila nije izgubila nacionalni identitet, niti izrazila želju da izađe iz ove nadnacionalne integracije te da Hrvatsku za ulazak u EU motivira želja da unutar nje osigura sigurnost, stabilnost te socijalni demokratski i ekonomski napredak.
Rekla je da Hrvatska želi ulaskom u EU sudjelovati u donošenju odluka ujedinjene Europe, a ne ostankom izvan nje čekati na odluke koje će se ionako odraziti i na Hrvatsku.
Na tvrdnje da Hrvatska ulazeći u EU otvara mogućnost rasprodaje svojih nekretnina i posebice zemljišta na Jadranskoj obali strancima, Grabar-Kitarović je kazala da su se takve sumnje pokazale neosnovanim u slučaju drugih istočnoeuropskih zemalja koje su pristupile EU-u. Kako je rekla, hrvatska država može zaštiti državno zemljište, ali da ostalo mora prepustiti tržištu i da ne može na svom tržištu diskriminirati strance.
Jedno od pitanja se odnosilo i na mogućnost da eventualno osamostaljivanje Kosova, što je sve vjerojatniji izgled predstojećih pregovora o njegovu konačnom statusu, potakne separatističke težnje među Hercegovcima u BiH i Albancima u Makedoniji.
Hrvatska ministrica je odgovorila da Hrvatska ne vjeruje da bi moglo doći do prelijevanja problema u druge zemlje u regiji, da se ne želi miješati u unutarnje stvari BiH i Srbije i Crne Gore, da podržava neovisnost BiH i jačanje središnjih institucija u toj zemlji te da će podržati mirno i dogovorno rješenje statusa Kosova između Beograda i Prištine.
Govoreći o dugogodišnjem graničnom sporu sa Slovenijom, Grabar-Kitarović je rekla kako Hrvatska sve više razmišlja da spor preda na rješavanje međunarodnom sudskom tijelu poput Suda za pravo mora, ili na arbitražu, ali da se Slovenija još nije suglasila s takvim rješenjem.
Grabar-Kitarović je posljednjih nekoliko dana u New Yorku sudjelovala na 60. Općoj skupštini UN-a.