O književniku Petru Šegedinu uvodno je na skupu jučer i danas govorio akademik Dubravko Jelčić.
Istaknuo je kako je Šegedin, od prvih književnih koraka u predvečerje Drugoga svjetskoga rata, pa sve do posljednjeg dana života, bio zaokupljen sudbinom čovjeka u svijetu koji mu nije sklon, a kao kompletni i moderni intelektualac Šegedin je jednako bio okrenut i sudbini svoje domovine u političkom vrtlogu 20. stoljeća.
"Petar Šegedin nije bio konvencionalan ni kao pisac ni kao čovjek, te je razvijao mnoge krucijalne teme hrvatske stvarnosti, odnoseći se prema njima kao nepotkupljivi umjetnik, svijestan svoje umjetničke i ljudske odgovornosti", naglasio je akademik Jelčić.
Ocijenio je da unatoč tome što je kritika uočila i valorizirala sve kvalitete njegova pisanja, u Šegedinovu djelu ima još neosvijetljenih kutaka koje valja istraživati.
"Bio je od ljudi koji su imali dostojanstvo, jer su priznavali dostojanstvo drugih", rekao je Jelčić, naglasivši kako nam danas u javnom životu, koji je sve zamućeniji, "nedostaje intelektualno zrela i ljudski hrabra riječ Petra Šegedina".
Sudionike znanstvenoga skupa "Zavičajne i mediteranske teme u Šegedinovu djelu", u ime ministra kulture pozdravila je Žana Baća, a u ime korčulanskoga ogranka Matice hrvatske njegov predsjednik Lovro Šteka, koji je podsjetio kako je Šegedin godine 1996. proglašen počasninim građaninom Grada Korčule.
U ime Društva povjesničara mjetnosti sudionike skupa pozdravio je Igor Fisković te u ime Leksikografskoga zavoda i Matice hrvatske Vlaho Bogišić koji je rekao kako je danas sjetiti se Petra Šegedina osobna, kulturna i nacionalna obveza.
Bogišić je podsjetio na Šegedinovu važnu ulogu u osnivanju Leksikografskoga zavoda te u Matici hrvatskoj u trima važnim razdobljima - 1946., 1970. i 1990.
"Šegedin je uvijek bio ondje gdje je trebalo biti" i "danas bi u Matici trebali učiti od Petra", kazao je Vlaho Bogišić. Zamjerio je što je kao potpredsjednik Matice hrvatske tek danas doznao da se u Korčuli popodne otkriva spomen-ploča Petru Šegedinu koju podiže Matičin ogranak.
Akademik Luko Paljetak govorio je na znanstvenom skupu o Šegedinovoj "Priči o dva kamena", Ivan Pandžić o metafizičkom realizmu Petra Šegedina, Branka Brlenić Vujić o mediternaskim temama u Šegedinovim novelama, Dragan Gligora o Šegedinovoj noveli "Dan" te Igor Fisković.
Na skupu su pročitani referati Ante Stamaća i Ivane Žužul, koji nisu mogli nazočiti Danima.
Akademik Dubravko Jelčić koji je vodio skup, nije međutim krio ljutnju prema onima koji su mogli doći, a nisu došli, misleći pritom na sveučilišne profesore s kroatistike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.
Prvi Dani Petra Šegedina, bijenalna manifestacija, otvoreni su sinoć kulturnom priredbom u Žrnovu, rodnom mjestu književnika.
Petar Šegedin (1909.-1998.) jedan je od najreprezentativnijih hrvatskih pisaca 20. stoljeća, autor gotvo trideset knjiga novela, pripovijedaka, romana, putopisa, književnih i političkih eseja i ispovijednih razgovora.