Saferworld je u studiji obuhvatio sve zemlje jugoistočne Europe, posvetivši svakoj posebno poglavlje, podrobno objasnivši genezu nastanka cijele djelatnosti u pojedinoj zemlji, sadašnje stanje i perspektive te ukazavši na najveće probleme.
Hrvatsko privatno zaštitarstvo dobilo je načelno prilično pozitivnu ocjenu, ali je za cijelu regiju utvrđeno kako su "neki dijelovi djelatnosti postali snažno povezani s organiziranim kriminalom, te u nekim okolnostima nacionalističkom politikom". Osobito je negativno istaknuta Srbija, "u kojoj nema zakona koji se odnose izravno na privatnu zaštitarsku djelatnost".
"Čini se da je privatna zaštitarska djelatnost u Hrvatskoj zakonski dobro regulirana i u procesu stalnog rasta, zahvaljujući jačanju gospodarstva. Vjerojatno će se ta djelatnost dodatno profesionalizirati, a vrlo je izgledan skori ulazak međunarodnih zaštitarskih tvrtki, zahvaljući posljednjim izmjenama zakona", kaže se u zaključku Saferworlda.
Možebitne razloge za zabrinutost britanski think-tank vidi u dojmu u javnosti o rivalstvu između državnog sigurnosnog sektora (policije i državne zaštitarske tvrtke AKD Zaštita) i privatnih zaštitara, "koje bi moglo zatrovati odnose između dviju strana i ugroziti snažne profesionalne veze".
Kao drugi problem u studiji se navode nepotvrđene informacije o povezanosti manjeg broja privatnih zaštitarskih tvrtki i organiziranog kriminala ali, iako se spominju navodna pojedinačna iskustva nekih osoba, ističe se kako za to nikad nije pronađen nijedan dokaz. Ni za prvi "problem", osim uličnih priča i dojma, nema nikakvih materijalnih potvrda.
U preporukama se navodi potreba za usklađivanjem zastarjelih ili problematičnih odredbi sa Zakonom o privatnoj zaštiti iz 2003., mogućnost nadzora određenih tvrtki kako bi se izbjegla njihova zloporaba u korist organiziranog kriminala, a predlaže se da se razmotri mogućnost da se zaštitarskim tvrtkama zabrani mogućnost davanja novčanih priloga tijekom izbornih kampanja političara ili da ih se barem natjera na potpunu transparentnost glede takvih donacija, kako ne bi njima ishodile političko dobivanje poslova.
Također se predlaže da se nadzor zaštitarske djelatnosti, uz postojeći koji provodi MUP, dodatno osnaži omogućavanjem parlamentarnih odbora i pučkog pravobranitelja da nadgledaju rad tih tvrtki.