Prema rezultatima ispitivanja javnog mišljenja nekoliko vodećih instituta, niti jedna politička kombinacija osim takozvane "velike koalicije" između Unije CDU/CSU i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) trenutno ne raspolaže apsolutnom većinom u Bundestagu. Stvaranju velike koalicije su se, međutim, u nekoliko navrata i nakon što je ova politička opcija u posljednje vrijeme izgubila potporu birača, odlučno suprotstavili vodeći kandidati obje stranke, Merkel i Schroeder.
Unija CDU/CSU posljednjih tjedan dana stabilizirala se na 42 posto očekivanih glasova birača, dok SPD-u već mjesec dana uzastopce raste popularnost. Tako stranku Gerharda Schroedera trenutno podržava 35 posto birača. Unija CDU/CSU je još početkom ljeta uživala podršku 48 posto birača što bi joj bilo dovoljno za samostalno sastavljanje vlade.
No ispitivanja javnog mišljenja pokazala su da trenutno gotovo najveću biračku skupinu, njih 30 posto, čine neodlučni birači zbog čega su stranke posljednjih dana intenzivirale predizbornu bitku.
Predizbornim kampanjama ove relativno kratke predizborne bitke, koja je počela tek krajem srpnja, nakon što je odlukom predsjednika Horsta Koehlera donijeta odluka o raspuštanju Bundestaga, prevladavale su unutarnjopolitičke i gospodarske teme te posebice teme vezane uz borbu protiv masovne nezaposlenosti, koja je dosegla stopu od 11,4 posto.
Unija CDU/CSU tako tvrdi da bi njezina politika rasterećenja gospodarstva, poput promjene zakona o zaštiti od otkaza koji bi poslodavcima olakšao otpuštanje radnika, znatno pridonijela smanjenju broja nezaposlenih. Demokršćani vjeruju da bi promjena tog zakona pridonijela dinamici tržišta rada jer bi u tom slučaju manji i srednji poduzetnici lakše ili pojačano zapošljavali nove radnike, bez straha da ih ne mogu otpustiti. Demokršćani i Liberali se također zalažu i za pojednostavljivanje poreznog sustava što bi dodatno smanjilo troškove rada te povećalo ulaganja a time i gospodarski rast u Njemačkoj.
Socijaldemokratsko-zelena vlada Gerharda Schroedera tvrdi pak da su njezine reformske mjere tek sada počele pokazivati rezultate te da će one u srednjoročnom razdoblju početi znatno djelovati na njemačko gospodarstvo i na smanjenje broja nezaposlenih.
Predizborna bitka posljednjih je dana u znaku porezne politike Unijina novog stručnjaka za financije Paula Kirchhofa. SPD i Zeleni tvrde da je Kirchhofov radikalno pojednostavljeni model te uvođenje jedinstvene porezne stope od 25 posto, uz istodobno ukidanje poreznih povlastica, asocijalan te da dodatno pridonosi povećanju jaza između bogatih i siromašnih. Angela Merkel je reagirala na ispitivanja javnog mišljenja koja pokazuju da dvije trećine birača smatra da je pozivanje Kirchhofa u stručnu momčad naškodilo stranci, te je u vladu u sjeni kao drugog stručnjaka za pitanja financija pozvala nekadašnjeg predvodnika Unijina zastupničkog kluba Friedricha Merza, što je međutim ponovno pobudilo interne sumnje u vladajuće kvalitete predsjednice CDU-a.
Na unutarnjopolitičkom planu relativno važnu ulogu igra i pitanje budućnosti nuklearne energije. Demokršćani u slučaju dolaska na vlast misle zaustaviti proces odustajanja od nuklearne energije, koji je započela socijaldemokratsko-zelena vlada.
Među vanjskopolitičkim pitanjima, koja su tijekom predizborne kampanje bila potisnuta u drugi plan, prevladavao je odnos pojedinih stranka prema mogućem ulasku Turske u Europsku uniju. Protiv ulaska Turske u EU jedino se otvoreno postavlja demokršćanska Unija, dok se njezin partner FDP nije jasno izjasnio po tom pitanju. Neki analitičari međutim tvrde da bi upravo ova tema, zbog oko 600.000 Turaka s pravom glasa na njemačkim izborima, u tijesnoj predizbornoj bici mogla biti presudna za političku budućnosti zemlje. Ispitivanja naime pokazuju da će, zbog odlučne potpore Gerharda Schroedera turskim stremljenjima ka Europskoj uniji, gotovo 80 posto Turaka u Njemačkoj glasati za SPD.
Druga relevantna vanjskopolitička tema se tiče odnosa prema Sjedinjenim Američkim Državama. Dok Angela Merkel optužuje Schroedera i njegova vicekancelara i ministra vanjskih poslova Joschku Fischera da su gotovo uništili za Njemačku toliko važne transatlantske odnose, vladajuća koalicija demokršćanima predbacuje "sluganstvo" i slijepu pokornost Bijeloj kući te tvrdi da bi s Unijom na čelu njemački vojnici ginuli u Iraku.
Zbog velike popularnost koju kancelar uživa u javnosti i zbog ogromne prednosti pred konkurenticom Merkel kada je riječ o izravnom sučeljavanju, SPD je predizbornu kampanju potpuno podredio svom glavnom adutu, Schroederu. To se pokazalo i tijekom jedinog izravnog TV sučeljavanja kadu su na vidjelo izišle sve slabosti nastupa Angele Merkel u javnosti i koja te večeri dobro raspoloženom kancelaru nije bila dostojan protivnik.
Unatoč laganoj amerikanizaciji njemačke kampanje, koja je primjetna posljednjih nekoliko izbora, segment privatnog života glavnih kandidata i dalje igra malu ili gotovo nikakvu ulogu. Jedini istup vrijedan spomena bio je onaj u javnosti inače dosta popularne Schroedreove supruge Doris, koja je Angeli Merkel, zbog činjenice da nema djece, osporila kompetentnost glede politike skrbi za obitelj što je, međutim, u ovoj predizbornoj kampanji bila sporedna tema. Medijski strateg Schroeder dakako posjeduje i "bonus kancelara" koji je tijekom sedam godina na vlasti doprinio tomu da javnost bude upućena u mnoge, ali ne sve detalje iz života kancelara, dok se o protukandidatkinji zna malo ili gotovo ništa.