Taj institut uspoređuje na godišnjoj razini 127 zemalja po kriterijima pouzdanosti i slobode poslovnog okruženja, bilježeći u kojoj mjeri političke institucije podupiru slobodu gospodarstva.
Hrvatska je u skali vrijednosti indeksa do 10 dosegnula 6,0, vrativši se time na razinu iz 2001. dok je u 2002. zabilježila lagani pad vrijednosti indeksa na 5,9. Na popisu 127 zemalja zauzela je 86. mjesto u odnosu na 83. u 2002. a najbolji je ranking zabilježila u 2001., zauzevši 80. mjesto. Isto mjesto i indeks gospodarske slobode zabilježila je i Kina.
Najveću slobodu uživa gospodarstvo u Hong Kongu, koji je zabilježio indeks slobode 8,7 i prvi mjesto na rang-listi. Slijedi Singapur s indeksom 8,5, te Novi Zeland, Švicarska, SAD i Velika Britanija s indeksom 8,2. Najlošiji je pak rezultat zabilježio Myanmar s indeksom slobode 2,8. Nešto su bolji Zimbabve s indeksom 3,3 i Venezuela s indeksom 4,3.
Među novim članicama Europske unije najbolje je rangirana Estonija, zauzevši deveto mjesto s indeksom slobode 7,8. Mađarska je zauzela 20. mjesto s indeksom 7,4, Slovenija 70. mjesto s indeksom slobode 6,3.
Među zemljama-kandidatima za ulazak u EU Bugarska je zauzela 70. a Rumunjska 96. mjesto s indeksom slobode 6,3 odnosno 5,7. Turska je zauzela 88. mjesto s indeksom slobode 5,9.
Prosječna je razina gospodarske slobode porasla s 5,2 u 1985. na 6,4 proteklih godina. "Od ukupno 109 zemalja uspoređivanih 1985. i uključenih u najnoviji indeks, njih 96 zabilježilo je poboljšanu razinu gospodarske slobode, sedam ih je zabilježilo pogoršanje a šest je zabilježilo promjene ispod 0,1 boda", rezimirao je koautor izvješća Robert Lawson, profesor ekonomije na Capital University u saveznoj američkoj državi Ohio.