Profesor sa Sveučilišta u Marylandu, Peter Morici koji prati globalnu trgovinu, izjavio je da će potrošači od Sydneya do Stockholma trošiti više na čitav niz proizvoda, od plina i benzina do zrakoplovnih karata.
"Kako rastu cijene benzina i ostalih goriva u SAD-u, tako će rasti i u Europi te Aziji", rekao je Morici. "Amerikanci će kupovati manje europske robe, tako da će se učinci usporavanja američkog gospodarskog rasta preliti u Europu".
Čelnik za gospodarstvo i strategiju pri londonskom ING-u, Mark Cligge, pak, nazvao je učinak Katrine "vjerojatno najozbiljnijim izazovom s kojim se suočavamo od iračkoga rata". Potrošači će se morati privići na činjenicu da cijene goriva neće biti niže, dodao je.
Najnoviji uzlet cijena nafte vjerojatno će ograničiti rast globalnog gospodarstva, smatra Dominique Barbet iz francuske banke BNP Paribas. "Hoće li to uzrokovati globalnu recesiju? Ne mislim tako, no ne može biti bez ikakvog utjecaja na globalno gospodarstvo", istaknuo je Barber.
Zasad najviše trpe zrakoplovne kompanije. "Izuzetno visoke cijene goriva znače hitno smanjivanje troškova poslovanja. Gorivo - peti jahač Apokalipse - najvažniji je faktor koji tjera na strukturalne promjene i učinkovitost naše industrije koju očajnički trebamo", izjavio je Giovanni Bisignani, generalni direktor Međunarodnog udruženja zrakoplovne industrije.
To udruženje, koje predstavlja i neke među najvećim svjetskim zrakoplovnim kompanijama, upozorilo je još u svibnju da bi industrija mogla imati gubitke od šest milijardi dolara ako cijena barela nafte premaši 47 dolara. Otada je ona dosegnula i 70 dolara. "Na svaki dolar više cijene goriva troškovi zrakoplovne industrije rastu za milijardu dolara", upozorio je Bisignani.
Potrošači plaćaju svugdje više. Tako u Latviji, najsiromašnijoj zemlji u EU, gospodarstvo buja no inflacija je premašila šest posto. Mnogi poduzetnici teško spajaju kraj s krajem. "Dio gubitaka zbog viših cijena goriva smo sami preuzeli, a dio smo već prebacili na leđa potrošača. Ako cijene nastave rasti morat ćemo zaračunati više našim potrošačima. Što bismo drugo mogli učiniti?", pita se Lauris Fisers, izvršni direktor Altreksa, srednje velike transportne kompanije u Latviji koja posluje u baltičkim i nordijskim zemljama.
Utjecaj viših cijena goriva već teško pogađa Europu, gdje i do 60 posto maloprodajnih cijena čine porezi. Cijena benzina dosegnula je u Njemačkoj ekvivalent od 6,7 dolara za galon, te je rekordna u Švicarskoj. Španjolci plaćaju više od pet dolara za galon benzina, 7 posto više nego u tjednu ranije. U SAD-u galon stoji tri dolara.