Vlada ocjenjuje da je riječ o politički štetnoj odluci, koja nije u skladu s obostrano potvrđenim nastojanjima za izgradnjom visokorazvijenih dobrosusjedskih odnosa na temeljima punog uzajamnog povjerenja, prijateljstva i suradnje, ističe se u priopćenju.
Premda je prijedlog zakona pravno neutemeljen i ništavan, te nema i ne može imati pravnog učinka, on objektivno odražava pokušaj iskazivanja teritorijalnih pretenzija i time je duboko protivan međunarodnom pravu i temeljnim načelima međunarodnih odnosa. Bez obzira na naglašavanje slovenske strane da se radi o privremenoj granici navedenog pojasa, činjenica je da navedene koordinate južne privremene granice ekološkog pojasa predstavljaju posezanje u hrvatsko državno područje, navodi se u priopćenju.
Republika Slovenija tim prijedlogom zakona odstupa od Konvencije UN o pravu mora i njezinoga osnovnog načela da se obalom određuju svi drugi pojasevi na moru. Slovenska kopnena granica u dodiru s morem ne osigurava nikakav dodir s otvorenim more niti pravo na epikontinentalni pojas, pa stoga niti pravo na bilo kakve druge pojaseve izvan teritorijalnog mora. Slovensko teritorijalno more zatvoreno je talijanskim i hrvatskim teritorijalnim morem (bez obzira na eventualno buduće razgraničenje) i od Slovenije čini geografski prikraćenu obalnu državu o čemu se i sama država Slovenija očitovala u svojim službenim aktima u više navrata, pa i pred međunarodnim institucijama (OUN). Pokušaj proglašavanja Slovenije sukcesorom Sporazuma o razgraničenju epikontinentalnog pojasa između Italije i ondašnje SFRJ iz 1968. godine također ne daje osnove za takav potez. Još manje osnove za takav potez ima u Sporazumu o pograničnom prometu i suradnji između dviju država na kojeg se slovenska strana također poziva, a čime ga zapravo otvoreno krši, stoji u priopćenju.
Hrvatska Vlada posebno naglašava da slovenska odluka i postupak njezinog donošenja odudaraju od sadržaja i duha Zajedničke izjave o izbjegavanju incidenata kojom je potvrđeno da nijedna strana neće donositi odluke kojima bi se stvaralo novo stanje uz granicu. Vlada Republike Hrvatske ovom prigodom ponavlja poziv Republici Sloveniji da prihvati podnošenje spora o granici na moru nekom međunarodnom pravosudnom tijelu koje može osigurati rješavanja tog pitanja u duhu međusobnog povjerenja, prijateljstva i trajne dobrosusjedske suradnje.
U odnosima s drugim susjednim jadranskim državama, nadležnim međunarodnim institucijama i Europskom unijom, Republika Hrvatska će prenijeti svoja stanovišta o navedenom prijedlogu Zakona i zaštiti hrvatske državne interese u skladu s međunarodnim pravom. Hrvatska nema razloga za opterećenost ili nervozu ovim povodom, jer je pravna i politička ispravnost hrvatskih stajališta o ovom pitanju neupitna, kaže se u priopćenju.
Vlada Republike Hrvatske potvrđuje svoje opredjeljenje i interes za nastavkom dijaloga s Republikom Slovenijom o svim otvorenim pitanjima u duhu uzajamnosti, ravnopravnosti i u skladu s međunarodnim pravom i normama Europske unije.
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija u nastalim okolnostima pozvalo je veleposlanika Republike Hrvatske dr. Maria Nobila u Ljubljani na hitne konzultacije, a slovenski veleposlanik Peter A. Bekeš pozvan je u MVPEI da pruži potrebne informacije i objašnjenja. Državni tajnik Hido Biščević izvijestit će veleposlanike Europske unije u Zagrebu o nastaloj situaciji i hrvatskim stajalištima, navodi se na kraju priopćenja.