"Prva polovoca 2005. bila je općenito mirna u odnosu na tenzije u slovensko-hrvatskim odnosima otkako su obje države proglasile nezavisnost u lipnju 1991. godine, a koje obično izbiju u ljetnim mjesecima", piše Reindl.
Autor navodi i komentare tiska u vezi brijunskog sastanka dviju vlada, te procjenjuje da su dugogodišnji "mali incidenti" u Piranskom zaljevu polarizirali politiku i javnost, te da je u tisku taj sastanak prošao u znaku komentara da je izjava o izbjegavanju incidenata samo "wishfull thinking".
Sada se u Hrvatskoj osjeća i nezadovoljstvo oko novog pitanja jer se smatra da Slovenija presporo gradi ceste prema Hrvatskoj, navodi Reindl.
Prošlog je mjeseca Hrvatska proslavila dovršetak autoceste Zagreb-Split, a dalmatinski turizam velik je posao za Hrvatsku i ključni element za njezinu nacionalnu ekonomiju i imidž pomorske zemlje, navodi se u prilogu.
"Svrha je dalmatinske autoceste ubrzati dolazak nizozemskih, austrijskih i njemačkih turista u njihova odredišta i dolazak novca u hrvatsku blagajnu, ali postoji jedna 'kvaka' - do tamo ne mogu stići. Odnosno, u najmanju ruku - put je vrlo nezgodan. Hrvatska zapadna i istočna autocesta, koje vode put Rijeke i Krapine, povezuju se na slovenskoj granici u drugorazredne ceste. Doduše, autocesta iz Zagreba nastavlja se i kroz Sloveniju, ali samo do Novog mesta. Komentator riječkog Novog lista opisao je kako Hrvati na to gledaju: Mi gradimo, a Slovenci miruju... Ako nismo u EU-u i NATO-savezu, barem smo bolji od njih u cestogradnji... Slovenci svoj dio neće završiti još barem 20 godina..."
"U Hrvatskoj je uvriježeno mišljenje da Slovenci namjerno odugovlače s razvitkom cestovnih veza prema jugu u znak odmazde za ono što vide kao nepopustljivost Hrvata u bilateralnim pitanjima. A Slovenija navodi da se rukovodi svojim prioritetima u cestogradnji. Brdovit teren predstavlja Sloveniji velik izazov u razvitku njezine autocestovne mreže i tek 12. ovog mjeseca bit će završeno u potpunosti povezivanje Maribora i Ljubljane, dvaju najvećih slovenskih gradova, autocestovnom vezom. Sljedeći prioritet bit će gradnja autoceste Jesenice - Brežice, a nakon toga slijedit će stvaranje veza među najnaseljenijim regionalnim centrima. Na nesreću, rubni dijelovi Slovenije prema sjevernim krajevima Hrvatske spadaju među najslabije naseljene, pa Slovenija zato ima malo ili uopće nema potrebu žuriti s gradnjom cesta prema tim krajevima", navodi Reindl.
Novinar dodaje da je slovenski ministar prometa Janez Božič svom hrvatskom kolegi Božidaru Kalmeti na zadnjem sastanku u Otočcu na Krki obećao ubrzanje planova gradnje cesta u Sloveniji prema Hrvatskoj, osobito autoceste prema graničnom prijelazu Macelj.
"Ljubljansko Delo 5. kolovoza je u svom članku ustvrdilo da slovenske prometnice postaju najveće usko grlo u prometu na ruti između Skandinavije i Jadrana. Možda će na kraju ljubitelji jadranskih plaža iz Njemačke i Nizozemske, a ne hrvatski političari, izvršiti na Sloveniju pritisak da ispuni hrvatske zahtjeve i izgradi autoceste", piše Reindl u zaključku.