HINA - Financijski servis
U prvih šest mjeseci ove godine u državni se proračun 'slilo' 7,2 posto ili 2,7 milijardi kuna više novca nego u isto vrijeme lani, istaknuto je danas na sjednici Vlade koja je prihvatila izvješće o izvršenju državnoga proračuna za prvo polugodište 2005.
Te brojke govore o uspješnosti izvršenja proračunskih prihoda, te o rastu gospodarskih aktivnosti, posebno o oporavku u drugom tromjesečju, istaknuo je premijer Ivo Sanader.
Vidljiv je nastavak trenda gospodarskog rasta jer i podaci za srpanj govore o daljnjem ubrzanom rastu prihoda proračuna, kazao je Sanader, dok je ministar financija Ivan Šuker najavio da će se pravi efekti vidjeti kada budu poznati i stignu prihodi za kolovoz.
Državna je riznica sva plaćanja proračuna uredno izvršila, a deficit od 4,8 milijardi kuna u cijelosti je financiran na domaćem tržištu. Financiranje deficita do kraja godine, najavljeno je, također će biti s domaćeg tržišta.
Zaduživanje na domaćem tržištu istodobno je utjecalo na smanjenje vanjskog duga na ispod 10 posto godišnjeg rasta, što je najmanji godišnji rast vanjskog duga unatrag tri godine, kazao je premijer.
Ministar financija Ivan Šuker naglašava da su prihodi proračuna u prvih šest mjeseci iznosili 39,6 milijardi kuna, pri čemu su prihodi od poreza povećani 6,2 posto i iznosili su 23,14 milijardi kuna.
Vlada je prihvatila smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2006. do 2008., prema kojima će realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove godine iznositi 3,7 posto, dok će u idućim godinama ubrzati s 4 posto u 2006. na 4,3 posto u 2008.
Vlada tako procjenjuje da bi BDP po glavi stanovnika sa sadašnjih 6220 eura trebao porasti na 8250 eura u 2008.
Inflacija bi trebala ostati niska, pri čemu bi vanjski dug, s 82,1 posto BDP-a lani postupno trebao biti smanjivan na 77,7 posto BDP-a u 2008.
Do te godine Vlada planira daljnje smanjenje deficita opće države s ovogodišnjih 4,2 posto na 2,8 posto BDP-a.
Razina vanjskog duga bi trebala ostati ispod 80 posto, kaže Sanader. Za 2006. bi dug trebao iznositi 25,5 milijardi eura, a 2008. 28,7 milijardi eura što bi iznosilo 77,7 posto BDP-a.
Premijer Sanader je istaknuo da će investicije iz proračuna i u idućim godinama iznositi oko 7 posto BDP-a što Hrvatsku svrstava među zemlje s najvišom stopom investicija iz proračuna u odnosu na zemlje EU i zemlje kandidate.
Zdravstvo, mirovinski sustav, znanost te reforma pravosuđa i dalje su Vladini prioriteti, kazao je Sanader.
Struja će od 1. rujna za građanstvo poskupjeti 5 posto, a za gospodarstvo 6 posto, odlučila je danas hrvatska Vlada.
Bez obzira na nepopularnost poskupljenja, to je bilo nužno želi li se osigurati normalno poslovanje HEP-a i spriječiti nestašice struje, rekao je ministar gospodarstva Branko Vukelić.
Alternativa je nestašica struje, dodao je premijer Ivo Sanader.
Vukelić je naveo da je HEP tražio linearno 12 postotno poskupljenje, te da se Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) suglasila s tim držeći da bi opravdano bilo i veće poskupljenje, konkretno između 13 i 14 posto.
Ministarstvo je to odbilo, jer znamo što cijena struje znači za standard građana i za gospodarstvo, rekao je Vukelić.
Cijena struje nije se mijenjala od rujna 2002., a u međuvremenu su, kako kaže Vukelić, povećani troškovi poslovanja i ulazni troškovi HEP-a.
Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) danas je od Vlade dobio 'zeleno svjetlo' za poništenje natječaja i odbijanje svih ponuda pristiglih za pružanje usluga višenamjenske helikopterske službe (VHS).
Razlog takve odluke su pregovori s ruskom stranom koja bi klirinški dug Hrvatskoj trebala vratiti u helikopterima opremljenim za vatrogastvo, objasnio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec.
Ina do konca 2009. mora udovoljiti propisane standarde u proizvodnji loživih ulja, odlučila je Vlada, produljivši Ini rok, koji je istekao 1. srpnja ove godine.
Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila Posebni ugovor sa švedskom Vladom o provedbi pripremne faze pilot projekta 'Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj'.
Ukupan iznos darovnice Kraljevine Švedske za cjelokupni projekt, njegovu pripremnu i provedbenu fazu, je 16,15 milijuna švedskih kruna ili 12,58 milijuna kuna.
Glavni ciljevi pilot projekta koji počinje ove godine i trebao bi trajati tri godine, su povećanje poljoprivredne produktivnosti, stvaranje uvjeta za privredni i društveni razvoj i ublažavanje siromaštva u seoskim područjima, ističu u Ministarstvu poljoprivrede.
Projekt bi trebao rezultirati razvojem modela okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i donošenjem za to potrebnih zakona i drugih pravnih akata.
Pripremna faza projekta na koju se odnosi donacija sastoji su od izrade projektne dokumentacije, a financirat će se u potpunosti švedskom darovnicom unutar iznosa od 4 milijuna švedskih kruna, odnosno 3,11 milijuna kuna. Nadležno tijelo za provedbu Posebnog ugovora hrvatske i švedske Vlade je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Prema Popisu poljoprivrednog stanovništva iz 2003. godine, u Hrvatskoj je 450 tisuća poljoprivrednih gospodarstava prosječne površine 1,92 hektara te 1.364 poljoprivredna poduzeća. Ukupna obradiva i obrađena površina je 1,08 milijuna hektara, od čega 860 tisuća hektara u privatnom vlasništvu.
U strukturi registriranih komercijalnih poljoprivrednih gospodarstva, od njih 141.141, samo 1.050 ili 1 posto ima preko 50 hektara zemljišta, a najviše ih je u skupini od 1 do 5 hektara - 58.841 ili 42 posto. Usitnjenost posjeda je velika zapreka razvoju poljoprivrede, kažu u Ministarstvu poljoprivrede te ističu da je okrupnjavanje zemljišta jedna od bitnih pretpostavki za povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivrede.