Umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo rekao je da proslava u Karlovcu ne predstavlja nikakvu "opoziciju" službenoj proslavi desetogodišnjice "Oluje". On smatra da hrvatska službena politika predstavlja opoziciju samim temeljima hrvatske države jer ne slijedi legitimne nacionalne interese i jer je, kako je rekao, od 2000. pristala na politiku Francuske i Engleske te Haškog suda da je Hrvatska nastala na ratnom zločinu.
Zdravko Tomac ocijenio je kako se "daleko otišlo u krivotvorenju istine o temeljima hrvatske države", a da državno vodstvo tu činjenicu prihvaća, te da će nakon proslave u Kninu s hvalospjevima o "Oluji" nastaviti s "akcijskim planom hvatanja generala Gotovine samo zato što je bio na čelu pobjedonosne akcije". Tomac smatra kako je dobro da je srbijanski predsjednik Boris Tadić o "Oluji" rekao "to što je rekao", jer će, po njegovom mišljenju, vlasti u Hrvatskoj shvatiti da je Tadić rekao samo ono što piše u haškim optužnicama.
Slobodan Lang kazao je da je "Olujom", osim reintegracije hrvatskog teritorija, spriječen genocid u Bihaću u BiH te se upitao kako je moguće da se to sada naziva "zločinačkim djelovanjem".
General Živko Budimir je ustvrdio da je proslavu u Karlovcu trebalo organizirati. "Pitanje je bi li nas službene vlasti pozvale na središnju proslavu u Knin da nismo organizirali svoju proslavu u Karlovcu", kazao je.
Govoreći o ulozi Zbornog područja Karlovac u "Oluji" general Miljenko Crnjac je ustvrdio da na tom području nije bilo ratnog zločina.
Na Okrugli se stol nisu odazvali Ivan Zvonimir Čičak, Žarko Puhovski, Mate Granić i Miroslav Šeparović, a voditelju i suorganizatoru skupa Josipu Jurčeviću iz Instituta "Ivo Pilar" nije poznato zašto se nisu odazvali.
U Karlovcu će se deseta obljetnica "Oluje", među ostalim, 5. kolovoza obilježiti i svečanim mimohodom postrojbi karlovačkog Zbornog područja ulicama tog grada.