Povoljniji krediti doveli su do toga da prosječna zaduženost po zaposlenom u Hrvatskoj zadnjih godina kontinuirano raste, s oko 23 tisuće kuna krajem 2001. na oko 49 tisuća kuna na kraju prošle godine.
Po zadnjim podacima HNB-a pak, ukupni krediti stanovništvu krajem lipnja ove godine iznosili su 69,7 milijardi kuna.
Zaduženost na razini trećine BDP-a još je daleko ispod zaduženosti stanovništva u Europskoj monetaroj uniji (EMU), no i znatno veća odnosu na građane novih članica EU. I teret otplate ispod je prosjeka EMU. No, kako je većima kredita sa valutnom klauzulom, visoka je i razina valutnog rizika.
Ukupna zaduženost sektora stanovništva u Hrvatskoj zabilježila je značajan apsolutni i relativni porast u razdoblju od 2002. do 2004. Procjenjena kreditna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj u odnosu na BDP u 2004. povećala se sa 29,5 posto na 32,6 posto, od čega se gotovo 97 posto odnosi na kredite poslovnih banaka.
Navodi se i podatak da je udio duga stanovništva u procijenjenoj godišnjoj masi neto plaća porastao od kraja 2001. do kraja 2004. godine sa 52,7 posto na 93,9 posto.
Analitičari središnje banke ističu kako su zabilježena kretanja relativnih pokazatelja zaduženosti stanovništva rezultat snažnog rasta ponude jeftinijih kredita, prvenstveno poslovnih banaka, koji je uzeo zamah tijekom 2002.
Od 2002. do 2004. procijenjena ukupna zaduženost stanovništva rasla je po godišnjim stopama (redom po godinama) od 42 posto, 28 i 19 posto. Očekuje se da će i tijekom 2005. biti zabilježen dvoznamenkasti rast ukupne zaduženosti stanovništva koji će se na godišnjoj razini ipak vjerojatno zadržati ispod 20 posto.
Iako ostvareni rast vrijednosti pokazatelja zaduženosti stanovništva može zabrinuti, vjerojatno je ipak rano govoriti o prezaduženosti ovog sektora, smatraju u HNB-u.
Tako je zaduženost na razini od oko 33 posto BDP-a daleko ispod zaduženosti stanovništva u Europskoj monetaroj uniji (EMU), koja je na kraju trećeg tromjesečja 2004. procijenjena na 54,5 posto BDP-a.
No, procjene za pojedine zemlje pokazuju da je relativna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj vjerojatno već sustigla onu stanovništva Italije a prestigla onu u Portugalu.
Istodobno, usporedbe pokazuju i vrlo visoku zaduženost hrvatskog stanovništva u odnosu na građane novih članica EU. Tako krajem 2003. udio potraživanja banaka od stanovništva u tim zemljama nije prelazio 17 posto BDP-a.
Pokazatelji pak tereta otplate duga, premda je znatno povećan, pokazuju da je ispod prosjeka EMU. Procijenjeni teret otplate glavnice s kamatama u bruto raspoloživom dohotku porastao je sa 3,6 posto u 2000. na 6,1 posto u 2003. godini, a procjenjuje se da je ovaj pokazatelj za Hrvatsku tijekom 2004. prešao razinu od 7 posto.
To je još uvijek znatno manje nego u zemljama EMU, gdje još od 2000. prelazi 10 posto.
U uvjetima slabilnog nominalnog tečaja i bržeg rasta plaća od rasta potrošačkih cijena, kreditna ekspanzija poslovnih banaka tijekom posljednjih nekoliko godina omogućila je kreditno sposobnom segmentu stanovništva do tada nezabilježen skok životnog standarda, napominju analitičari HNB-a. To se, dodaju, očitovalo u snažnom porastu uvoza osobnih automobila i u porastu kupnje novih stambenih nekretnina.
No, struktura kreditnih obveza, koja govori da je oko 86 posto od bruto vrijednosti dugoročnih kredita banaka stanovništvu, po podacima krajem 2004., indeksirano uz tečaj strane valute, izravno otvara stanovništvo visokoj razini valutnog rizika, napominju analitičari središnje banke.
(Hina) xds yds