Upravno vijeće, kazao je Dumanić, razmatralo je mogućnosti proširenja lučkog područja i kvalitetne sanacije Luke Rijeke, a prijedlog za dokapitalizaciju dostavilo je mjerodavno Ministarstvo na poticaj Luke Rijeke.
Povećanjem temeljnog kapitala država bi povećala svoj udjel u Luci sa skladišnim prostorom u Škrljevu čija se vrijednost procjenjuje na 40 do 50 milijuna eura, kazao je Dumanić. To bi omogućilo konsolidaciju bilance Luke i vjerojatno osiguralo veći interes ulagača za njenu privatizaciju, dodao je.
Na istoj je sjednici Upravno vijeće Lučke uprave u svrhu proširenja lučkog područja zatražilo da mjerodavno Ministarstvo omogući da područje na kojemu se nalazi bakarska koksara postane lučko područje za koje je nadležna riječka Lučka uprava. Također, zatražit će se i da luka Bršica i Raša u Istarskoj županiji ostanu u sklopu riječke Luke i nadležnosti riječke Lučke uprave.
Dumanić je naglasio da bi zemljište na Škrljevu trebalo ući u vlasništvo Luke Rijeke uz uvjet da se Vlada obaveže da će se i nakon privatizacije tog poduzeća na tom području obavljati isključivo lučka djelatnost, što bi se moralo osigurati i u ugovorima s mogućim budućim vlasnicima. K tomu, država bi zadržala pravo prvokupa pri prodaji tog zemljišta.
Po Dumanićevim riječima, državno pravobraniteljstvo dalo je pozitivno mišljenje prijedlogu da pomorsko dobro na Škrljevu postane državno vlasništvo kojim bi se dokapitalizirala Luka Rijeka.
Na upit kako će se dokapitalizacija odraziti na male dioničare s obzirom da zemljište na Škrljevu nije ušlo u pretvorbu Luke, a sada bi se ona njime dokapitalizirala, Komadina je odgovorio da će udjeli malih dioničara nakon dokapitalizacije vjerojatno biti smanjeni.
Oko 300.000 četvornih metara zemljišta na Škrljevu izuzeto je iz Luke Rijeke, proglašeno pomorskim dobrom, dano na upravljanje riječkoj Lučkoj upravi nakon njena osnivanja 1996. i nije ušlo u bilancu Luke Rijeka.
Temeljni kapital Luke Rijeka sada iznosi oko 301 milijun kuna.