Hrvatska je tako u razini s Češkom, u gornjem dijelu liste od gotovo 40 zemalja, dok je primjerice u Švedskoj, Danskoj, Nizozemskoj, Finskoj i Islandu taj postotak preko 70 posto. U Sloveniji se 50 posto populacije koristi internetom, a ostale tranzicijske zemlje imaju manji udjel internetske populacije nego li je to u Hrvatskoj.
U istraživanju provedenom tijekom srpnja na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika, ustanovljeno je da je najviše korisnika interneta u Zagrebu i okolici - 36 posto, a regije sa značajnijom zastupljenošću su i Dalmacija (24 posto) te Istra, Primorje i Gorski Kotar (14 posto). Sjeverna Hrvatska (11 posto), Slavonija (12 posto) te Lika, Kordun i Banovina (3 posto), regije su u kojima se internet najmanje koristi.
Najviše korisnika izjavilo je da internet koristi zbog e-maila, njih čak 69 posto, a potom slijedi informiranje o dnevnim događajima i čitanje novina te traženje literature.
Tjedno do pet sati internetom se koristi 53 posto korisnika, a više od 10 sati njih 11 posto.
Prema dobi, najviše je korisnika u populaciji od 15 do 24 godine, a udjel opada s povećanjem starosti ispitanika, pa je najmanje onih od 55 do 65 i preko 65 godina. Pritom je čak 81 posto korisnika u dobi od 15 do 44 godine.
Anketa je također pokazala da se internetom podjednako često služe muškarci i žene, a prema stupnju obrazovanja primat zauzimaju studenti i osobe sa završenom srednjom školom kojih je 55 posto, nakon kojih s 30 posto slijede osobe sa završenom višom i visokom spremom.
Po radnom statusu, najviše - 58 posto, je stalno zaposlenih, a prema mjestu s kojega se surfa na prva dva mjesta su kuća (66 posto) i posao (24 posto).
Nekoliko puta tjedno surfa 40 posto korisnika, a 34 posto to čini svaki dan.
Prema vlastitoj procjeni ispitanika, 7 posto ih se smatra ovisnim o internetu.