Kako aktualna vlast slavi Oluju na svoj način i mi je imamo pravo slaviti na svoj, rekao je Domazet na tribini posvećenoj Oluji koju je organizirala Zajednica županijskih zajednica udruga HVIDR-e .
Potvrdio je da je pozvan na proslavu u Knin, ali je istaknuo da tamo neće službeno sudjelovati.
Bio bi nemoralan čin da u admiralskoj odori stanem pred predsjednika države, rekao je Domazet, navodeći da je aktualni predsjednik '98, kada je on bio ekspertni svjedok u obrani hrvatskom generalu pred Haaškim sudom sjedio na drugoj strani i to kao tajni svjedok.
Osim toga, dodaje, ne može vrhovnim zapovjednikom biti osoba koja tvrdi da se svi svima trebamo ispričati, da je akcija Maslenica bila nepotrebna, da je Tuđman izolirao Hrvatsku i Hrvate od Srba, odnosno da ni Srbi, ni međunarodna zajednica nisu započeli rat, nego Hrvatska i Hrvati.
Ne mogu stati pred takvog čovjeka, izjavio je Domazet.
Umirovljeni general HV-a Miljenko Crnjac novinarima je odgovorio da poziv za Knin još nije dobio, a ako ga dobije ići će u Knin.
Sudionici tribine, a uz navedene bili su to i Hrvoje Kačić, povjesničar Josip Jurčević, humanist Slobodan Lang i novinar Mladen Pavković, suglasni su u ocjeni da je Oluja bila legitimna, obrambena i osloboditeljska akcija koja je dovela do kraja ratnih operacija na ovim područjima.
Olujom je spašen Bihać, da nije bilo te akcije mrlja na obrazu međunarodne zajednice, poput one srebreničke, bilo bi i više, istaknuo je Kačić.
Za Srbe je, dodaje Domazet, Oluja bila više od poraza, njome je Hrvatska pobjedila srpsku strategiju i mit o srpskoj nepobjedivosti. Vojnički gledano u njoj se prepoznaje zračno-kopnena bitka kakvu su prije Hrvatske izveli samo Izrael i SAD.
I Domazet i Crnjac navode da je akcija planirana u strogoj tajnosti, bez pomoći sa strane, pa i američke, da su pripreme za Oluju počele koncem '93, odnosno '94.
Crnjac dodaje da je u Oluji bilo dosta propusta u organizaciji, ali da je, kad se u obzir uzmu snage kojom je izvedena, odrađena profesionalno.
Sudionici tribine suglasni su da je deset godina nakon te blistave akcije njena percepcija u javnosti izrazito negativna, te da su za to velikim dijelom 'zaslužni' i mediji.
Jurčević, tako, primjećuje da dio najviših državnih institucija još doduše javno ne govori negativno o Oluji, ali da nizom čina i propusta sudjeluje u kriminaliziranju Oluje i nastanka hrvatske države.
Spomenuo je i slučaj dodatka udžbeniku povijesti koji potpisuje troje autora, a u kojem se, kaže, o Domovinskom ratu ne govori više samo s pozicije ravnoteže krivnje, nego se ide i korak dalje, pa ispada da je Hrvatska bila zločinac, a ne žrtva.
(Hina) xum yaz