FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Žalbeno vijeće ICTY-a potvrdilo 10 godišnju kaznu Miroslavu Deronjiću

DEN HAAG/ZAGREB,20. srpnja(Hina) - Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY) usrijedu je potvrdilo prvostupanjsku presudu od 10 godina zatvorabosanskom Srbinu Miroslavu Deronjiću, koji je priznao krivnju zaprogon Bošnjaka u općini Bratunac u proljeće 1992.
DEN HAAG/ZAGREB,20. srpnja(Hina) - Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY) u srijedu je potvrdilo prvostupanjsku presudu od 10 godina zatvora bosanskom Srbinu Miroslavu Deronjiću, koji je priznao krivnju za progon Bošnjaka u općini Bratunac u proljeće 1992.

"Žalbeno vijeće jednoglasno odbacuje sve osnove za žalbu i jednoglasno potvrđuje 10 godišnju kaznu zatvora koju je izreklo raspravno vijeće", rekao je predsjedavajući sudac Theodor Meron.

Žalbeno vijeće izdalo je nalog da Deronjić ostaje u pritvoru ICTY-a dok se ne postigne dogovor o njegovu prebacivanju u zemlju u kojoj će izdržavati kaznu.

Vijeće je odbacilo sve četiri žalbene osnove po kojima je u prvostupanjskoj presudi "pogrešno primijenjeno pravo i utvrđene činjenice" kod procjene uloge optuženog u zločinu, procjene otegotnih i olakotnih okolnosti, kao i da je obzirom na nacionalno pravosuđe trebalo primjeniti blažu kaznu.

Deronjić (51) je na temelju nagodbe s Tužiteljstvom 30. rujna 2003. priznao krivnju po jedinoj točki izmijenjene optužnice - za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti.

Tužiteljstvo je povuklo ostale točke optužbe i predložilo kaznu do 10 godina zatvora a obrana do 6 godina.

Raspravno vijeće ga je 30. ožujka 2004. osudilo na 10 godina zatvora, uz izdvojeno mišljenje predsjedavajućeg suca Wolfganga Schomburga koji je smatrao da zbog težine zločina Deronjić zaslužuje 20 godina zatvora.

U izmijenjenoj optužnici od 29. studenoga 2002. navodi se da je u svibnju 1992. Deronjić bio predsjednik Kriznog štaba u Bratuncu, s efektivnom kontrolom nad općinskom Teritorijalnom obranom (TO).

U optužnici se navodi da je Deronjić 8. svibnja 1992. zapovjedio napad i spaljivanje obližnje bošnjačkog sela Glogova, čiji su stanovnici razoružani krajem travnja.

Pripadnici bratunačke TO, JNA i srpskih paravojnih snaga napali su 9. svibnja Glogovu i zapalili džamiju, kuće, poslovne objekte, skladišta, poduzeća, ljetinu na poljima i stogove sijena. U napadu su ubijena najmanje 64 Bošnjaka, kuće su spaljene a selo sravnjeno sa zemljom. Napadači su protjerali preživjele Bošnjake iz njihovih domova i nasilno ih preselili u druge dijelove BiH.

Deronjića je uhitio SFOR u BiH 7. srpnja 2002., a idućeg dana prebačen je u Haag.

U kaznu će mu se uračunati tri godine provedene u pritvoru, a s obzirom na praksu da se osuđenici ICTY-a oslobađaju nakon što izdrže 2/3 kazne, Deronjiću ostaju još tri i pol godine zatvora.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙