Daleko najveći dio osobne potrošnje prosječnog hrvatskog kućanstva i dalje odlazi na hranu i bezalkoholna pića - u 2004. godini 31,5 posto ili 21,6 tisuća kuna, a najmanje se izdvaja za obrazovanje - oko 0,7 posto ili tek 510 kuna.
Podaci pak o prosječnim ukupno upotrebljenim i raspoloživim sredstvima hrvatskih kućanstva pokazuju da je u 2004. zabilježeno lagano povećanje štednje, uz smanjenje iznosa podizanja kredita, ali i povećanje iznosa podizanja štednih uloga i iznosa otplate kredita.
Tako udio podignutih kredita u ukupno raspoloživim sredstvima po kućanstvu nakon rasta zabilježenog u prethodnim godinama u 2004. bilježi pad u odnosu na 2003., sa 10,6 posto na 8,61 posto (i iznosi prosječno oko 6,7 tisuća kuna).
Anketom o potrošnji kućanstava, koju je objavio Državni zavod za statistiku, za 2004. obuhvaćeno je 2.847 kućanstava, sa 8.222 člana.
Osobna potrošnja iskazana je izdacima za proizvode i usluge kojima se podmiruju životne potrebe članova kućanstva. Karakteristike osobne potrošnje kućanstava (novčane i naturalne) iskazane su pomoću 12 osnovnih grupa proizvoda i usluga koje kućanstvo koristi za podmirivanje životnih potreba.
Gotovo trećina osobne potrošnje prosječnog hrvatskog kućanstva odlazi na hranu, na drugom je mjestu grupa stanovanje i potrošnja energenata, sa udjelom od 13,02 posto, a na trećem je mjestu prijevoz, sa udjelom od 11,85 posto.
Slijede izdaci za odjeću u obuću s 8,06 posto, ostala dobra i usluge sa 7,72 posto, rekreacija i kultura 6,54 posto, te pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje i komunikacije sa po 5,35 posto.
Ostale grupe u osobnoj potrošnji imaju udjele manje od pet posto - alkoholna pića i duhan 4,06 posto, a hoteli i restorani 3,41 posto.
Pri začelju je zdravstvo sa udjelom od 2,4 posto, a grupa potrošnje s apsolutno najnižim udjelom je obrazovanje, tek 0,74 posto.
Na osobnu potrošnju (novčanu 65.335 kune i naturalnu 3.190 kuna) otpada oko 82,8 posto ukupno upotrebljenih sredstava, čiji je prosjek po kućanstvu za 2004. iznosio 82.751 kunu, ili 4.834 kune više nego u godini prije.
Ukupno upotrebljena sredstva, uz osobnu potrošnju uključuju i otplate zajmova s kamatama, vrijednost štednje i investicije u stan, kuću i imanje.
Za otplate zajmova prosječno je kućanstvo u prosjeku lani izdvojilo 4.089 kuna, što je za 301 kunu više nego 2003.
Istodobno je vrijednost štednje prosječno po kućanstvu iznosila 2.238 kuna ili za 660 kuna više nego u godini prije.
Za 863 kune porasle su i investicije u stan, kuću i imanjem, koje su lani iznosile prosječnih 7.322 kune po kućanstvu.
Kako pak prosječno hrvatsko kućanstvo dolazi do sredstava pokazuju podaci o izvorima stjecanja ukupno raspoloživih sredstva, koja su u prosjeku po anketiranom kućanstvu u 2004. godini iznosila 78.630 kuna, što je za 6.752 kune više nego u 2003.
Od toga se 87,3 posto dobiva iz plaća, dohodaka od samostalnog rada, mirovina, imovine, različitih naknada, tekućih primanja i transfera, a taj je ukupni raspoloživi dohodak prosječno po kućanstvu lani iznosio 68.626 kuna ili 6.608 kuna više nego u godini prije.
Ukupno su raspoloživa sredstva 'poboljšavana' podizanjem kredita i štednih uloga. Podaci ankete tako pokazuju da je po kućanstvu u prosjeku podignuto 6.768 kuna kredita (za 851 kunu manje nego u godini prije), te 1.762 kuna štednih uloga, ili 134 kune više nego prethodne godine.
(Hina) xds yds