Riječ je o stopi rizika u kojoj su u obzir uzeta i novčana i naturalna primanja, a isključe li se naturalna primanja stopa je nešto veća i iznosi 18,7 posto u 2004. To je pak 0,1 postotni bod manje nego li 2003., a 3,1 postotna boda manje nego li 2002. kada je ta stopa iznosila 21,9 posto.
Statistički, prag rizika od siromaštva u 2004. za samačko je kućanstvo bio dohodak, u koji su uključena i novčana i naturalna primanja, od 20.714 kuna na godinu, što bi bio mjesečni dohodak od 1.726 kuna.
Za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece, prag siromaštva u 2004. bio je dohodak od 43.499 kuna na godinu. To znači da bi takvo kućanstvo za prelazak praga rizika od siromaštva, trebalo mjesečno, s primanjima u novcu i naturi, najmanje 3.625 kuna.
Najrizičnije skupine u Hrvatskoj su starije osobe, naročito starija samačka kućanstva, nezaposleni, samozaposleni i umirovljenici, samohrani roditelji s djecom, te obitelji s troje i više djece.
Rezultati istraživanja pokazuju, naime, da su najrizičnija skupina kojoj prijeti siromaštvo staračka samačka kućanstva osoba sa 65 i više godina kod kojih stopa rizika od siromaštva iznosi 41,9 posto.
Po statusu u aktivnosti pak najugroženiji su nezaposleni, sa stopom rizika od siromaštva od 32 posto, što je 0,4 postotna boda manje nego li 2003. godine.
Slijede samozaposleni sa stopom od 22,6 posto, a to je ujedno i skupina kod koje je u prošloj godini zabilježen porast rizika od siromaštva i to za čak 4,2 postotna boda (u 2003. stopa je iznosila 18,4 posto).
Tako su samozaposleni u prošloj godini po stopi rizika od siromaštva 'pretekli' umirovljenike, kod kojih je stopa u 2004. iznosila 20,5 posto, što je 0,2 postotna boda manje nego li 2003.
Stopa rizika od siromaštva kod samohranih roditelja s jednim ili više uzdržavane djece u 2004. iznosi 21 posto, što bi, prema nedovoljno pouzdanoj procjeni za 2003., bilo smanjenje za čak 8 postotnih poena.
Trend smanjenja u prošloj godini u odnosu na 2003. bilježi se i kod kućanstava s dvije odrasle osobe s dvoje djece, sa 13,7 na 10,5 posto, ali se suprotan trend bilježi kod kućanstava s dvije odrasle osobe s troje i više djece. Kod te je skupine, naime, stopa rizika sa 19,1 posto u 2003. povećana na 24,2 posto u prošloj godini.
Najnižu stopu rizika od siromaštva, po tipu kućanstva, pak imaju ona bez uzdržavane djece (9 posto), te s dvije odrasle osobe i jednim djetetom (9,8 posto).
Statistički podatci ukazuju i na veliku ovisnost dijela stanovništva o socijalnim transferima, jer se stopa rizika od siromaštva bitno povećava kada se iz izračuna izuzmu ti transferi (mirovine, socijalne naknade, pomoći i sl.).
Tako za 2004. godinu, stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera i s mirovinama uključenim u dohodak iznosi 33,7 posto (za 2003. godinu 33,3 posto), a stopa prije socijalnih transfera i s isključenim mirovinama pak iznosi 41,4 posto (u 2003. iznosila je 42,3 posto).
Prema metodologiji koju koristi statistika, pokazatelji siromaštva izračunati su na temelju podataka o ukupnom neto dohotku koji prima kućanstvo i svi njegovi članovi, a utvrđeni su anketom o potrošnji kućanstava.
Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje žive u kućanstvima kojima je neto ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva, a statistički se prag rizika od siromaštva definira kao 60 posto medijana ekvivalentnog dohotka svih kućanstava.
Statističari napominju da su osobe koje žive ispod praga rizika od siromaštva u nepovoljnijem položaju od ostalih, ali da nužno ne žive u neimaštini.