ZAGREB - Pregovori predstavnika Vlade i umirovljenika oko modela povrata duga i Zakona o umirovljeničkom fondu nisu završeni sinoć i nastavljaju se danas. "Još se radi, ništa nije dogovoreno", rekao je novinarima potpredsjednik Vlade Damir Polančec sinoć i dodao kako se nada da će završiti prije današnje sjednice Vlade. Jučerašnja runda pregovora nastavljena je tek uvečer, iako se njihov nastavak očekivao cijeloga jučerašnjeg dana. Predstavnici Vlade jučer su se trebali očitovati o prijedlogu umirovljenika da se dug vrati u gotovini, a ne od prihoda investicijskog fonda u koji bi ušle dionice i nekretnine. Predstavnici umirovljenika predlažu da se onima, koji se odluče za varijantu ubrzane isplate polovice duga, taj iznos isplati u roku od godinu i pol, a umirovljenicima koji se odluče za povrat cijelog iznosa, kroz osam godina.
ZAGREB - Po jučer u Saboru usvojenim izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju, 1. listopada ove godine uvodi se administrativna pristojba koju će osiguranici plaćati za zdravstvenu zaštitu. Korisnik zdravstvenog osiguranja mjesečno će plaćati najviše 30 kuna administrativne pristojbe, a ostale će mu usluge biti besplatne. Od plaćanja pristojbe oslobođena su djeca do 18 godina, invalidi sa stupnjem tjelesnog oštećenja većim od 80 posto i invalidi Domovinskog rata. Građani s primanjima ispod socijalnog cenzusa, koji su do sada bili oslobođeni participacije, ubuduće će morati plaćati pristojbu. Administrativna pristojba neće se plaćati za preventivne preglede. Pravo na naknadu za troškove prijevoza ubuduće će imati samo osiguranici koje liječnik primarne zdravstvene zaštite pošalje na liječenje najmanje 100 kilometara daleko od mjesta prebivališta. HZZO više neće plaćati ni prijevoz osiguranika koji su umrli na liječenju u inozemstvu.
ZAGREB - Hrvatski sabor današnji će, pretposljednji dan 15. sjednice, započeti raspravom o konačnom tekstu izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Predloženim izmjenama želi se ubrzati dugotrajne postupke donošenja programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Izmjenama se propisuje da bi, ako općinska ili gradska vijeća do 30. rujna ne donesu spomenute programe, umjesto njih to učinilo županijsko poglavarstvo županije na čijem je području sjedište te općine ili grada. Jedinice lokalne samouprave mogle bi ograničiti maksimalnu površinu za zakup zemljišta. U ugovor o zakupu ušao bi gospodarski program korištenja zemljišta, a u slučaju neprovođenja toga programa, ugovor o zakupu bi se mogao raskinuti.
ZAGREB - Prosječna osobna potrošnja po kućanstvu u Hrvatskoj je u prošloj godini iznosila 68.525 kuna, što je za 2.932 kune ili za 4,47 posto više nego u godini prije, pokazuju podaci iz Ankete o potrošnji kućanstava koju provodi Državni zavod za statistiku. Daleko najveći dio osobne potrošnje prosječnog hrvatskog kućanstva i dalje odlazi na hranu i bezalkoholna pića - u 2004. godini 31,5 posto ili 21,6 tisuća kuna, a najmanje se izdvaja za obrazovanje - oko 0,7 posto ili tek 510 kuna. Na drugom je mjestu grupa stanovanje i potrošnja energenata, s udjelom od 13,02 posto, a na trećem je mjestu prijevoz, s udjelom od 11,85 posto. Slijede izdaci za odjeću u obuću s 8,06 posto, ostala dobra i usluge sa 7,72 posto, rekreacija i kultura 6,54 posto, pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje i komunikacije sa po 5,35 posto.
POREČ - Hrvatski svjetski sabor, iseljenička udruga sa sjedištem u Poreču, priopćenjem je pozvala Vladu da se očituje o njezinu prijedlogu da se zakonskim izmjenama poveća broj iseljeničkih zastupnika u Hrvatskom saboru te broj izbornih jedinica koje bi predstavljali. Ta udruga predlaže da se bira 12 iseljeničkih zastupnika u 9 izbornih jedinica, i to po 2 u tri izborne jedinice: SAD, Australija-Novi Zeland, Bosna i Hercegovina, te po jedan u šest izbornih jedinica: Kanada, Njemačka, Švicarska-Austrija, Velika Britanija-Fransucka-Italija -Španjolska, istočne zemlje, te ostale zemlje nastale raspadom SFRJ.
RIJEKA - Nacionalna zajednica Crnogoraca u Rijeci sinoć je svečanom skupštinom obilježila 10. godišnjicu osnutka. Okupljene na svečanosti pozdravio je predsjednik zajednice Čedo Janković, a o utemeljenju i djelovanju Zajednice govorio je jedan od osnivača i njen dugogodišnji predsjednik Ivan Brajović. On je, govoreći o radu riječke Zajednice Crnogoraca, istaknuo ljetnu školu "Montenegrina" u kojoj se srednjoškolci i osnovnoškolci crnogorske nacionalne manjine uče jeziku, običajima i kulturi Crnogoraca. Dani crnogorske kulture nastavit će se prigodnim sportskim natjecanjima, tribinama, a završit će 16. srpnja Petrovdanskim saborom Crnogoraca Hrvatske u Kršanu u Istri.