Najčešći oblik rada na crno bio je neprijavljeni rad (1.123 osobe), a slijede neplaćanje prekovremenog rada (983 osobe), duže radno vrijeme (446 osoba) i neisplata plaća (333 osobe).
Radom na crno ne oštećuju se samo radnici već i država, pa tako za 1.121 neprijavljenog radnika državni proračun godišnje gubi više od 36 milijuna kuna, a zbog čišćenja stubišta "na crno" preko 87 milijuna kuna, upozorila je pravna savjetnica u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Dušanka Marinković Drača.
Sindikati su sve proslijedili Državnom inspektoratu, koji je dosad obradio 27 slučajeva i podnio 20 prekršajnih prijava.
No, kako veliki broj takvih prijava završi u zastari (lani su od 4.684 zaprimljene odluke 1.153 obustavljene zbog zastare), trebalo bi hitno izmijeniti Zakon o Državnom inspektoratu i Zakon o prekršajima, istaknula je Drača.
Predsjednica SSSH Vesna Dejanović naglasila je da bi osim eliminiranja rokova zastare iz zakona, također trebalo omogućiti predstavnicima radnika uvid u poslodavčevu uplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Tajnica Sindikata usluga Uni-Cro Marina Kasunić upozorila je da među prijavljenim slučajevima rada na crno prevladava nekvalificirana, nisko obrazovana i mlada radna snaga, a prekršitelji su uglavnom mali poduzetnici i obrtnici.
Budući da se radi i o nelojalnoj konkurenciji, sindikati apeliraju na Hrvatsku udrugu poslodavaca i Hrvatsku gospodarsku komoru da bolje kontroliraju i sankcioniraju takvo ponašanje.
Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević predložio je da Vlada uredbama proširi važenje potpisanih Granskih kolektivnih ugovora na sve zaposlene u pojedinoj grani, te sklapanje Nacionalnog kolektivnog ugovora koji bi osigurao minimum prava svim zaposlenima u Hrvatskoj.
Sindikalni čelnici također su odbacili optužbe o "trgovini s Vladom", naime da su prihvatili izmjene Zakona o javnom okupljanju kojima se onemogućuju prosvjedi na Markovu trgu u zamjenu za novo uvođenje doprinosa solidarnosti koji će plaćati nečlanovi sindikata.
Doprinos solidarnosti više ne postoji, istaknula je Vesna Dejanović, a novi Zakon o javnom okupljanju omogućuje sindikatima, koji su za to sposobni, da prosvjednicima napune i Jelačićev trg.