Sedmi svezak HE-a nešto je veći od dosadašnjih, ima ukupno 876 stranica, od toga oko 816 osnovnog teksta sa 102.206 redaka enciklopedijskog teksta i 1608 crno-bijelih ilustracija i kartografskih priloga u boji.
Svezak sadržava 6186 članaka iz 122 struke, koje je napisao 371 suradnik.
Te najvažnije podatke o sedmom svesku iznio je zamjenik glavnog urednika HE-a Slaven Ravlić. Istaknuo je da se u tome svesku nalaze opsežni članci o velikim i napučenim državama kao što su Meksiko, Nigerija i Njemačka.
Hrvatska je, među ostalim, zastupljena biografskim člancima o kiparu Ivanu Meštroviću, geofizičaru Andriji Mohorovičiću, zagrebačkoj rektorici Jasni Heleni Mencer, predsjedniku HAZU-a Milanu Mogušu, predsjedniku države Stjepanu Mesiću. U svesku su i članci o slikaru Celestinu Mati Medoviću, dirigentu Lovri pl. Matačiću, književnicima Marku Maruliću, Ranku Marinkoviću, A. G. Matošu, Ivanu Mažuraniću i Vladimiru Nazoru.
U sedmom svesku nalaze se i veliki sintetički prikazi struka, djelatnosti, zemaljskih i svemirskih pojava, primjerice članci: medicina, metalurgija, Mjesec, molekularna biologija, more, nafta, novine, novac, Nobelova nagrada, nukleinske kiseline i drugi.
Po Ravlićevim riječima Hrvatska enciklopedija je i naša suvremena opća enciklopedija u kojoj se koristimo glavnicom onih koji su stvorili hrvatsku tradiciju opće enciklopedije, od Ujevićeve Hrvatske enciklopedije preko Enciklopedije Leksikografskog zavoda (ELZ-e), do njezina trećeg izdanja Šentijine Opće enciklopedije.
Hrvatska enciklopedija, započeta 1999., zamišljena je u 11 svezaka. O sedmom svesku govorili su i glavni urednik HE-a akademik August Kovačec, suradnica za ekonomiju Sandra Švaljek, glavni ravnatelj LZ-a Tomislav Ladan i ravnatelj Vlaho Bogišić.