Istarska enciklopedija daje cjelovit prikaz poluotoka od Preluka kraj Rijeke do Milja pokraj Trsta u vremenskom razdoblju od prapovijesti do danas. Na više od oko 950 stranica tristotinjak suradnika napisalo je više od 3000 natuknica o Istri, Istranima i svemu onome što je za Istru važno. Taj prvi sažeti leksikografski pregled istarskog poluotoka predstavlja sintezu odrednica istarskog prostora u njegovoj prirodnoj, povijesnoj, etnokulturnoj i gospodarskoj raznolikosti.
Urednici enciklopedije su povjesničari Miroslav Bertoša i Robert Matijašić, a izvršni urednik je Igor Duda. Enciklopedija je nastala u razdoblju od tri godine.
Miroslav Bertoša na večerašnjoj je promociji u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža govorio uz ostalo i o različitosti mentaliteta rekavši kako je istarski čovjek i Hrvat i Talijan i Slovenac koji je uvijek znao i nalazio put u suživot. Ova enciklopedija čuvar je i istarskog identiteta odnosno sposobnost istarskog pluralizma da se uključi u budući imaginarij koji se zove Nova Europa.
Robert Matijašić izrazio je zadovoljstvo što je ovo prva regionalna enciklopedija rekavši kako su uz hrvatske stručnjake za njezinu izradu tražili pomoć slovenskih i talijanskih kolega. U ovoj enciklopediji objavljeni su objektivni i uravnoteženi tekstovi o Istri bez ideologizacije i politizacije, predstavljena je istarska prošlost i sadašnjost kao činjenice na kojima treba graditi daljnji život, rekao je.
Književnik Milan Rakovac ponovio je riječi jednog od velikih Istrana druge polovice 20. stoljeća Zvane Črnje kojemu nije uspjelo za života izdati ovako jedno izdanje unatoč tome što je Črnja autor i potpisatelj brojnih knjiga o Istri.
Istarski župan Ivan Jakovčić kazao je kako i ova enciklopedija svjedoči koliko je Istra važna hrvatska zemlja osobito u hrvatskom gospodarstvu. Pripomenuo je kako je Istra i prva hrvatska regija koja je otvorila vlastiti ured u Bruxellesu. Izrazio je nadu da će Istarska enciklopedija pomoći mnogima da shvate Istru i njezin značaj. Ova enciklopedija nije samo veliki istarski nego i hrvatski spomenik za koji možemo zahvaliti Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža", rekao je.
Ravnatelj Zavoda Vlaho Bogišić uz ostalo je kazao da je ova knjiga napisana za naraštaje koji u Istru nisu stigli kao i za one koji će u budućnosti doći do Istre. O važnosti ovog projekta govorio je i glavni ravnatelj Tomislav Ladan.