Mršić je rekao da nije moguće preslikati modele lokalne samouprave, jer svaka država stvara svoj vlastiti model, podložan promjenama i prilagodbi potrebama sredine, ali da svakako treba uvažavati tuđa iskustva. Cilj lokalne samouprave je zadovoljiti potrebe građana na lokalnoj razini i stvoriti poželjnu kvalitetu života. Osvrnuo se na sustav lokalne samouprave u Hrvatskoj od 1992., kada je zaživio, do 2001. i od 2001. do danas, kada su županije postale jedinice regionalne samouprave, priopćeno je iz saborske Službe za odnose s javnošću..
Mršić se osvrnuo i na nedavne izbore za lokalnu samoupravu, rekavši da su prvi put izbori provedeni po nepromijenjenom zakonu, što je dobro, jer nitko ne može reći da su namješteni rezultati izbora i upravo je to pokazatelj da izborni sustav nije nikome pogodovao da dobije izbore. Naglasio je da postoji htijenje da se od posrednog načina biranja pređe na neposredni izbor čelnika jedinica lokalne samouprave, dodajući kako postoji suglasnost većine parlamentarnih klubova da se pristupi cjelovitoj reformi lokalne samouprave.
U priopćenju se ističe da se razgovaralo i o načinima povećanja fiskalnog kapaciteta jedinica lokalne samouprave, izvorima financiranja, izvornim poreznim prihodima jedinicama i načinima motiviranja samih jedinica da povećaju te prihode, pitanju poreza na dobit vezano uz sjedište tvrtke itd.
Obje strane su se suglasile da bi jedinice lokalne samouprave trebale imati neposrednu, a ne posrednu ulogu u zadovoljavanju kvalitete života u lokalnoj jedinici, a da bi država trebala pomagati da se dostignu osnovni standardi tamo gdje je to upitno postići samim jedinicama lokalne samouprave, stoji u priopćenju.