Vlada predlaže da se utvrdi minimalna godišnja količina od 15 milijuna 'kubika' plina koju bi distributer trebao prodati ako želi dobiti koncesiju za distribuciju ili izgradnju novog plinovoda.
Izuzetak bi bili distributeri na područjima s geografskim i drugim specifičnostima, koji bi koncesije mogli dobiti ako godišnje prodaju i manje od 10 milijuna kubičnih metara plina.
Predviđene su koncesije na najmanje 15, a najviše 30 godina za distribuciju, te 20 godina za izgradnju novog plinovoda.
Koncesiju bi dodjeljivala županijska poglavarstva, a županije bi ubirale i naknadu u iznosu od najviše dviju godišnjih plaća zaposlenika županije zaduženog za poslove na tržištu plina.
Distributeri u roku od godine dana svoje poslovanje trebaju uskladiti s predloženim izmjenama.
Neovlašteno korištenje plina, priključivanje na plinovod i isključivanje brojila, kažnjavalo bi se od 10 do 100 tisuća kuna.
Iako načelno podupiru ideju okrupnjavanja, jer smatraju da bi u konačnici trebala rezultirati nižim cijenama plina, oporbenjaci upozoravaju na nejasnoće oko vlasništva nad distribucijskom mrežom odnosno da bi se moglo dogoditi da veliki distributeri jednostavno preuzmu plinovode.
"Ne smije se dopustiti da bilo koji distributer preuzme vlasništvo nad plinovodom, kako se dogodilo s telekomunikacijskom infrastrukturom. Distributer može samo upravljati plinovodom, čiji vlasnik moraju ostati građani, odnosno jedinice lokalne i područne samouprave ili država", kaže Jakša Marasović (HNS).
Mato Gavran (SDP) upozorava i da treba razriješiti odnose između jedinica lokalne samouprave kao vlasnika mreže i županije, koja propisuje koncesiju i za to ubire naknadu.
Oporbeni, ali i vladajući zastupnici založili su se i da se naknada za koncesije veže uz količinu plina koju godišnje proda distributer, a ne uz plaće u županijama, kako je predloženo.
Uz suglasje iz svih zastupničkih redova da i odvjetnici mogu zastupati stranke u postupcima priznavanja patenata, Sabor je raspravio i izmjene Zakona o patentima.