Predsjednik Mesić u razgovoru ocjenjuje kako u suradnji Hrvatske i SCG-a ima još dosta otvorenih pitanja i napominje kako je "jedno povratak izbjeglica, što je relativno tehnički lakše rješiti, ali ostaje problem otvaranja procesa aktiviranja gospodarstva na cijelom prostoru koji je bio zahvaćen ratom". Obnavljanje kuća ljudima jest važno, ali nije dovoljno. Treba stvoriti okvire za angažiranje kapitala, za uvoz nove tehnologije na te prostore. Treba omogućiti da ljudi rade, zarađuju, školuju svoju djecu i pred zakonom budu jednaki", rekao je hrvatski predsjednik odgovarajući na pitanje o suradnji dvije susjedne države.
Na pitanje o tome "može li se vratiti povjerenje dok se ne zatvore svi dosjei, kao što su 'Bljesak' i 'Oluja', Vukovar i tužba Hrvatske protiv SCG, odnosno SRJ", Mesić je odgovorio kako je "jasno da se dosjei moraju zatvoriti". "Ali, ne možemo čekati da se sve to završi, pa da onda započnemo suradnju. To je proces koji se mora paralelno odvijati. Mi moramo otvoriti suradnju, a dosjee pomalo zatvarati", istaknuo je hrvatski predsjednik.
"Povjerenje će doći. Činjenica je da hrvatska vojska nije prelazila srpsku granicu. Ali i da su tenkovi iz Beograda dolazili u Vukovar, da su dolazili su dobrovoljci u Hrvatsku, i da su tamo gdje su dolazili, počinjeni zločini. Vidjeli smo kako izgleda likvidacija ljudi iz Srebrenice. Vidjeli smo kakav je to brutalan zločin. A kako je 300 zarobljenika i ranjenika pobijeno iz vukovarske bolnice na Ovčari. Tri stotine ljudi je na brutalan način likvidirano. U Srebrenici je osam tisuća ljudi likvidirano. Krivica se mora individualizirati. Zašto da svi Srbi budu krivi za ono što su učinili pojedinci? Zašto da svi Hrvati budu krivi za ono što su učinili pojedinci? Mi smo bili napadnuti, branili smo se, bitke su završene, rat se završio", rekao je predsjednik Mesić.
Na konstataciju novinara kako je "i na strani onih koji su se branili bilo zločina" Stjepan Mesić odgovora: "Bilo je. I zato ja tražim da i oni odgovaraju. Nema tog naroda gdje pojedinci ne mogu da čine zločine. I zato moraju odgovarati. I za Pakračku poljanu i za Grubore i za druga mjesta gdje su se zločini dogodili. Za njih se mora odgovarati".
Na pitanje može li se staviti točka na priču o četnicima i ustašama u hrvatsko-srpskim odnosima, Mesić je odgovorio kako je "on za to da se knjiga Drugog svjetskog rata zatvori, ali da se priznaju činjenice, da se sve stavi u povijesni kontekst."
"Za mene je nezamislivo da netko za ustaše kaže da su bili antifašisti. Na prostoru Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i Srbije i Crne Gore četnici su bili, osim na samom početku rata, grupacija koja se suprostavila partizanskom antifašističkom pokretu. Ja nemam ništa protiv da Srbija četnicima osigura nekakvu socijalnu sigurnost. Ali je povijesni falsifikat reći da su oni do kraja rata bili antifašistički pokret", rekao je predsjednik Stjepan Mesić.