Osnovno obilježje tekućih transakcija u prva tri mjeseca 2005. je neuravnoteženje u robnoj razmjeni s inozemstvom, ali i stagnacija prihoda od pruženih usluga u turizmu, podaci su iz Biltena HNB-a.
I analitičari Raiffesenbank Austrije (RBA) i Hypo Alpe-Adria-Banke (HAAB) naglašavaju da je deficit tekućeg računa posljedica usporavanja rasta robnog izvoza u prvom kvartalu ove godine (za 1 posto) uz istovremeni rast uvoza od 4 posto, tako da je deficit na računu roba zabilježio nominalni godišnji rast od 8,2 posto, na više od 1,55 milijardi eura.
Ipak, analitičari HAAB-a temeljem podataka o industrijskoj proizvodnji za travanj i svibanj navode kako ne smatraju da dinamičniji rast uvoza od izvoza tri mjeseca zaredom predstavlja trend koji će se nastaviti u narednim tromjesečjima.
U oba se izvješća navodi i stagnacija prihoda od turističkih usluga usprkos 17 postotnom povećanju turističkih dolazaka, što, kažu u HAAB-u, može biti i pokazatelj udjela sive ekonomije u toj industriji.
Iz RBA dodaju da se stagnacija prihoda na osnovu pruženih usluga od turizma ipak može dijelom objasniti podbačajem turističkih noćenja i dolazaka turista u prva dva mjeseca, čemu je uzrok zakašnjela i hladna zima.
Pritom naglašavaju da statistika platne bilance HNB-a o potrošnji inozemnih gostiju prati potrošnju u plaćenom i neplaćenom smještaju te tranzitu, pa se može dogoditi da i unatoč porastu fizičkih pokazatelja u turističkom sektoru, a zbog promjene strukture gostiju, prihodi od turizma ne prate podatke o broju dolazaka i noćenja turista.
Analitičari RBA kažu i kako je jedini račun koji pored usluga bilježi suficit račun tekućih transakcija, koji je u odnosu na prva tri mjeseca 2004. povišen za gotovo 23 milijuna eura.
Neuobičajeno viši priljev u prvom tromjesečju posljedica je porasta tekućih transfera koje je primila država na osnovu plaćanja poreza na iznos zadržane dobiti. Na računu dohotka zabilježeni manjak od 248 milijuna eura posljedica je 132 milijuna prihoda te 381 milijun rashoda (godišnji rast 2,7 psoto), od čega se oko polovice rashoda odnosi na plaćanje dospjelih kamata države na inozemna izdanja obveznica.