Istaknuo je to između ostaloga državni tajnik za turizam Zdenko Mičić na današnjoj raspravi o razvoju i konkurentnosti hrvatskog nautičkog turizma, koja je u organizaciji saborskog Odbora za turizam okupila 50-ak turističkih, nautičkih, urbanističkih, pomorskih i drugih stručnjaka te predstavnika strukovnih udruga.
Boljim rezultatima nego lanjskim ove će godine u nautici, osim povećanog zanimanja nautičara, očekuje Mičić, pridonijeti i primjena nove uredbe za strana plovila za razonodu (s obvezom kupnje vinjete i popisa posade), koja, kaže, već u prvoj polovici ove godine daje dobre rezultate.
Odgovore na brojna pitanja vezana za problematiku nautičkog turizma u Hrvatskoj trebala bi dati i, istaknuo je Mičić, strategija razvoja toga turizma, koja se od ove godine izrađuje. U tijeku je natječaj za izradu studije koja će biti temelj te strategije.
I današnja je rasprava u Saboru bila prilog za tu strategiju, jer kako je kazao predsjednik saborskog Odbora za turizam Ante Markov, unatoč dobrim rezultatima i stalnim porastima u nautičkom turizmu zadnjih nekoliko godina u tom segmentu još uvijek postoji velik i neiskorišten potencijal, koji može pokrenuti ukupni gospodarski razvoj obalnog i otočnog područja, a time i Hrvatske. Za to je pak, drži, nužna veća suradnja turističkih, nautičkih, 'morskih' i urbanističkih institucija i strukovnih udruga, koji jedino zajedno mogu pronaći i promovirati prava rješenja i strateške dokumente daljeg razvoja nautičkog turizma, a time i povećanja njegove konkurentnosti na međunarodnom tržištu. Naglasio je i da pri stvaranju takvog dokumenta treba imati u vidu podizanje kvalitete, ekološku ravnotežu i održiv razvoj.
Takvog su mišljenja bili i drugi sudionici današnje rasprave, pri čemu je sudski vještak za pomorstvo Srećko Favro u prezentaciji o potencijalima hrvatskog nautičkog turizma istaknuo dobrim što je Hrvatska zbog Domovinskog rata 'zastala' u povećanju nautičkih kapaciteta i što se nisu stihijski razvijali. Drži i da bi Hrvatska zbog očuvanosti i kvalitete svoje prirode, obale i mora trebala postati ekskluzivna nautička destinacija, a ne masovna. Uspoređujući Hrvatsku s drugim mediteranskim nautičkim destinacijama (Francuskom, Španjolskom i Italijom kao najrazvijenijim te Turskom i Grčkom) Favro smatra da Hrvatska ima bolje uvjete i ljepšu razvedenost nego te zemlje, a to je i dovelo nautičare natrag nakon rata.
Upozorio je i na potrebu što skorije zakonske regulacije ronilačkog turizma, kao dijela nautičkog.
Govoreći pak o charteru (iznajmljivanju plovila) pomoćnik ministra mora iz Uprave za pomorski promet Mario Babić pozitivnim je ocijenio dosadašnje rezultate primjene nove uredbe za charter, po kojoj sva plovila i tvrtke koje se time bave od ove godine moraju biti pod hrvatskom zastavom i registrirane u Hrvatskoj. Samo do kraja lipnja naime u Hrvatski upisnik brodova upisano je 1.042 jahte i brodice pod hrvatskom zastavom, a za gotovo isti je broj (1.100) u cijeloj prošloj godini izdano charter licenci. Do kraja godine se očekuje da će biti više od 1.700 jahti i brodica za charter.
Babić je kazao i da je do sada u Hrvatskoj registrirano više od 150 tvrtki koje se bave iznajmljivanjem plovila, od kojih je najviše, 52, u Zagrebu te 27 u Splitu.