Akademska zajednica treba i unutar sebe potaknuti "širu" kampanju o Bolonjskom procesu kako bi se što više "slušatelja" te zajednice bolje obavijestilo o zadaćama koje pred njih stavlja taj proces uspostave europskoga prostora visokoga školstva, smatra profesorica zagrebačkoga Sveučilišta Mirjana Polić-Bobić, koja više godina aktivno radi u provedbi Bolonjskoga procesa u Hrvatskoj.
Akademskoj zajednici, posebice njezinu nastavničkom dijelu, dodala je, trebaju jasne upute kako bi i njezin još nedostatno svjestan dio prihvatio činjenicu da mora promijeniti vlastit odnos i način rada.
Po njezinim riječima za komunikativniji odnos prema Bolonjskom procesu potrebno je učiti strane jezike i to ne samo jezike struke.
Upozorivši na neke podatke o upisnim kvotama za pojedine strane jezike koje smatra nedostatno usklađenim s potrebama i zanimanjem studenata, spomenula je upisne kvote za strane jezike na Filozofskome fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta koje smatra nerazmjernima. Drži da je, primjerice, za španjolski jezik MZOŠ odobrio 40 studentskih mjesta za redoviti studij na teret Ministarstva, bez obzira na puno veće zanimanje, a primjerice za indologiju su odobrene veće upisne kvote nego za španjolski jezik.
Govoreći o tomu kako su se pomorski studiji prilagodili Bolonjskom procesu, Vedran Jelavić s dubrovačkoga Sveučilišta ocijenio je pozitivnim da su radi usklađivanja s načelima Procesa prvi put "udruženi" pomorski studiji u Rijeci, Splitu i Dubrovniku. To je nužno potaknulo i pokretljivost nastavnika i studenata, ustvrdio je. Podsjetio je da su studiji organizirani u skladu s načelom 3+2+3, odnosno tri godine preddiplomski studij, dvije godine diplomski studij te tri godine doktorski studij, dodavši da su doktorski studiji tek u pripremi.
Upozorio je i na izbor u znanstvena zvanja kad je riječ o pomorcima, spomenuvši da je u skladu s načelima Međunarodne pomorske organizacije (IMO) najviše zvanje zapovjednik broda, odnosno kapetan i zapovjednik stroja, a u našemu Ministarstvu to je doktor znanosti. U svijetu nedostaje visokoobrazovanih pomoraca i to je prilika za razvoj visokokvalitetnih hrvatskih pomorskih studija, dodao je.
Na upit prorektorice za međunarodnu suradnju zagrebačkoga Sveučilišta Vlaste Vizek-Vidović jesu li na Pomorskome fakultetu dubrovačkoga Sveučilišta razmišljali o "preuzimanju" stranih studenata, Jelavić je odgovorio da za to nedostaju oprema i smještaj.
Trodnevni skup, na kojem osim o Bolonjskome procesu raspravlja i o financiranju hrvatskih sveučilišta, pokretljivosti profesora i studenata te zajedničkim studijima, priredili su zagrebačko i dubrovačko Sveučilište te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) uz sudjelovanje i pomoć kolega iz Austrije, Češke i Italije.
Ove su godine održana još dva seminara o provedbi Bolonjskoga procesa - u Opatiji i Splitu - na kojima se raspravljalo o drugim pitanjima Procesa, među kojima je i informiranje javnosti.