To je nadnevak koji zauzima ključno mjesto u povijesti hrvatske državnosti i prekretnica je na putu prema suverenosti, samostalnosti, međunarodnoj afirmaciji i teritorijalnoj cjelovitosti države, ističe u svojoj ovogodišnjoj čestitki predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i sam sudionik događaja 1991.
Povijesnu Odluku Hrvatski je sabor, tada Sabor Republike Hrvatske, donio na zajedničkoj sjednici svih svojih vijeća, jasno naznačivši da tim činom Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i zajedničke države SFRJ te postupak za međunarodno priznanje.
Sabor je na istoj sjednici donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.
Povijesnoj odluci o pokretanju postupka razdruživanja prethodio je svibanjski referendum na kojem se golema većina, više od 94 posto, hrvatskih građana, očitovala da Hrvatska ne treba ostati u jedinstvenoj saveznoj državi.
Osim toga, u rano ljeto te 1991. Hrvatska i njezini građani već su bili suočeni s pobunom lokalnih Srba, stradanjem civila, napadima na gradove i sela.
Zbog međunarodnih pritisaka i uvjerenja da će time lakše teći pregovori o razdruživanju, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti nije se primijenila odmah, nego je Brijunskom deklaracijom to odgođeno na tri mjeseca. Moratorij je istekao 8. listopada 1991., kad Hrvatska definitivno raskida državno-pravne sveze s ostalim jugoslavenskim republikama i postaje samostalna i neovisna država.
Zadnje desetljeće prošlog stoljeća, obilježeno vladavinom HDZ-a, Dan državnosti slavio se 30. svibnja, na dan utemeljenja prvoga višestranačkog, demokratski izabrana Sabora.
Promjena vlasti u početku 21. stoljeća donijela je i promjenu u kalendaru državnih blagdana. Na prijedlog liberala Ive Škrabala nova, koalicijska vlast, Zakonom je odredila 25. lipnja kao državni blagdan Dan državnosti, a 8. listopada također državni blagdan, kao Dan neovisnosti.
'HDZ-ov Dan državnosti' 30. svibnja postaje Dan Hrvatskog sabora i umjesto državnog blagdana postaje spomen-dan.
Središnja proslava Dana državnosti ove će se godine održati u vojarni u Vukovaru, a nazočit će joj predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Stjepan Mesić, po najavama i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks te predsjednik Vlade Ivo Sanader.