Izvješće, pod nazivom "Pravosudni sustavi u gospodarstvima u tranziciji: Ocjena prošlosti, pogled u budućnost" daje pregled napora uloženih u pretvorbu pravnih institucija u tranzicijskim zemljama od 1990. godine i ocjenjuje njihovo trenutno stanje. Autori temelje svoje nalaze na anketama u koje su bili uključeni građani, odvjetnici i rukovoditelji poduzeća u cijeloj regiji.
"Reforma pravosuđa nije pratila ogromne korake koji su napravljeni u mnogim tržišno orijentiranim gospodarstvima. Štoviše, napredak u reformi i jačanju pravosudnog sustava bio je manji od napretka u bilo kojem drugom području političke ili institucionalne reforme," kaže Cheryl Gray, autorica izvješća i Direktorica Odjela Svjetske Banke za smanjenje siromaštva i gospodarsko upravljanje u regiji Europe i Srednje Azije (ECA).
"Kako se zemlje ECA regije budu udaljavale od tranzicije i počnu se natjecati na globalnom tržištu, a tvrtke se počnu sve više oslanjati na formalni pravni sustav u rješavanju poslovnih sporova, pritisak na sudove postajat će sve jači. Zbog toga je jačanje pravnih institucija glavni izazov u sljedećem desetljeću," primjećuje David Bernstein, suautor i viši stručnjak za upravljanje javnim sektorom u ECA regiji Svjetske banke. Bernstein radi s vladama na projektima reforme javne uprave i pravosuđa na Balkanu i Kavkazu.
Prema izvješću, samo oko četvrtina anketiranih menadžera smatrali su da su sudovi pošteni i pravedni (a udio je još manji u nekim zemljama kao što je Albanija, Kirgistan, Moldavija i Rusija). Manje od 40 posto smatralo je da sudovi uspijevaju izvršiti svoje odluke. Mnogi su menadžeri rekli da su sudovi spori i skupi te da u mnogim zemljama postaju sve sporiji i skuplji.
Izvješće citira i podatke koji su dobiveni anketiranjem odvjetnika u regiji koja je obuhvaćena projektom Grupe Banke pod nazivom "Poslovanje". Odvjetnici su naveli, na primjer, da je 2004. u većini zemalja u tranziciji bilo potrebno više od 200 dana da bi se naplatio neosigurani dug, a u Srbiji i Crnoj Gori, Sloveniji i Poljskoj trebalo je gotovo tri godine. Na cijelom području ECA, prosječno vremensko razdoblje koje je potrebno za naplatu duga čini se iznosi gotovo dvostruko od prosjeka u zemljama OECD-a s višim dohotkom.
Pravosudna strategija zemlje trebala bi se oblikovati u skladu sa stvarnošću i stvarnim potrebama. Tako u Bugarskoj, Makedoniji i Rumunjskoj postoji velika potražnja za sudskim uslugama, no i neveliki sudski kapaciteti. Te zemlje moraju rješavati složena pitanja neovisnosti, odgovornosti, rada sudova, alternativnog rješavanja sporova i organizaciju i funkcioniranje odvjetnika, ovrhovoditelja i javnih bilježnika.
U zemljama u kojima su potražnja i sposobnosti razmjerno visoke - nove članice EU-a i Hrvatska - napori se mogu usredotočiti na preostala "slaba" mjesta, bez obzira radilo se o brzini (u Slovačkoj), sposobnosti izvršenja odluka (u Poljskoj i baltičkim zemljama) ili pravednosti i poštenju (u Mađarskoj).
U tom izvješću navodi se i što zemlje te regije trebaju učiniti u sklopu daljnje reforme pravosuđa i sudstva. Tako je potrebno jačati transparentnost i odgovornost kroz poticaje za suce koji se temelje na zaslugama, nasumičnom dodjelom predmeta, objavom odluka, kao i mehanizmima za dobivanje povratnih informacija od građana i medija o radu pravosuđa. Nadalje, nužna je izgradnja operativne neovisnosti većom sudskom kontrolom proračuna, osoblja i postupaka u sudstvu. Ističe se kako su makedonski suci dobili ovlasti nad svojim proračunom 2004.
Naglašava se i potreba revidiranja postupaka upravljanja predmetima u cilju poboljšanja kontrole pravosuđa i učinkovitosti u sudnici te osiguranje informatičkih sustava za službenike u pravosuđu za automatizaciju i praćenje novog sustava. Albanija, Armenija, Hrvatska i Makedonija nalaze se među zemljama koje sada uspostavljaju takve sustave.
Objava izvješća o pravosuđu poklapa se s održavanjem Radionice o Izvršenju ugovora i pravosudnim sustavima u Srednjoj i Istočnoj Europi 21. i 22. lipnja u organizaciji Svjetske banke i Poljske narodne banke. Na tom će se događanju sastati javni dužnosnici iz četrnaest zemalja i područja, kao i donatori, kako bi podijelili informacije i izmijenili iskustva u području reforme pravosuđa i izvršenja trgovinskog ugovora te postavili temelje za buduću suradnju.