FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Rijeka - otvorena izložba "Antički brod u podmorju Mljeta"

RIJEKA, 16. lipnja 2005. (Hina) - Izložba "Antički brod u podmorjuMljeta" na kojoj je autorica Anica Kisić predstavila ostatke tereta idijelove opreme trgovačkog broda, potonulog u 1. stoljeću kod rtaGlavat na Mljetu, otvorena je večeras u Pomorskom i povijesnom muzejuHrvatskog primorja u Rijeci.
RIJEKA, 16. lipnja 2005. (Hina) - Izložba "Antički brod u podmorju Mljeta" na kojoj je autorica Anica Kisić predstavila ostatke tereta i dijelove opreme trgovačkog broda, potonulog u 1. stoljeću kod rta Glavat na Mljetu, otvorena je večeras u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci.

Izložba je priređena u organizaciji Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja.

Brod koji je potonuo kod rta Glavat prevozio je najvećim dijelom keramičku robu, navela je autorica. Na brodu je pronađeno više predmeta iz opreme te tereta i pripadaju među rijetke nalaze na Jadranu, pa i Mediteranu, rekla je.

Pretpostavlja se da je brod plovio prema Italiji i da se na istočnu obalu Jadrana sklonio od nevremena, no da ga je bura "potjerala" prema rtu Glavat gdje je stradao nadomak zaštićene uvale.

Nalazište brodoloma istraživano je od 1998. do 1991. u sklopu istraživanja Državne uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.

Ostaci broda pronađeni su oko 100 metara od obale, na dubini od 36 do 42 metra na zaravni pješčane padine. Nalazište obuhvaća površinu od 26 puta 8 metara. Ulomci su pronađeni i na 50 metara dubine, a djelovi brodske konstrukcije na dubini od 39 metara.

Sačuvan je dio kobilice broda obložen daskama. Stručnjaci procjenjuju da sačuvani ostaci brodske konstrukcije ukazuje da je brod građen na uobičajeni antički mediteranski način gradnje. Brod je vjerojatno bio dug oko 20 metara, nosivosti oko 100 tona.

Pri potonuću brod je nosio manji teret, keramičke zdjele i tanjure, robu pohranjenu u amfore i razne sirovine, među kojima sirovo staklo.

Dio pronađena keramičkog posuđa koristio se u brodskoj kuhinji, a podrijetlom je iz različitih krajeva kojima je brod plovio. To su šalice raznih oblika i veličina, proizvedene u egejsko-maloazijskom prostoru od kraja 1. i u 2. stoljeću, te amforiskei vrčevi raznih oblika. Posuđe za zapovjedništvo broda finije je izrade, italskog podrijetla.

Anica Kisić istaknula je da je na hrvatskoj strani Jadrana registrirano oko 700 podmorskih antičkih nalazišta te da je manji broj cjelovito istražen. Ta i nalazišta na cijelom Jadranu odražavaju učestalost i raznolikost antičke trgovine. Najveći dio utvrđenih brodoloma je iz 1. stoljeća prije Krista do 2. stoljeća poslije Krista, odnosno iz razdoblja organizirane rimske vladavine kada se intevizirala pomorska trgovina, kazala je autorica izložbe Anica Kisić

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙