Durman je u proteklih nekoliko desetljeća provodio arheološka istraživanja vučedolske i ostalih prapovijesnih kultura na vinkovačkom i vukovarskom području.
Po njegovim tvrdnjama, za koje, kako je rekao, postoje uporišta u arheološkim iskapanjima provedenim prošloga stoljeća na nalazištima u središtu Vinkovaca uz rijeku Bosut, područje današnjega vinkovačkog gradskog središta kontinuirano je naseljevano u proteklih oko 8200 godina.
"Prije nekih 6200 godina prije Krista ovdje je postojao život koji se u kontinuitetu nastavlja do današnjih dana. Začuđuje da u tom golemom razdoblju ne možete pronaći gotovo ni 50 godina praznoga prostora", ustvrdio je Durman.
Po njegovim riječima prvi stanovnici na području današnjih Vinkovaca bili su poljodjelci koji su u vrijeme starčevačke kulture, u kojoj se javljaju prva naselja, živjeli u zemunicama uz rijeku Bosut. "Uz jednu takvu zemunicu, koje su bile dugačke oko osam metara, našli smo najstariju peć za keramiku u Europi", rekao je. Dodao je kako u "to vrijeme peći za keramiku nije bilo nigdje u Europi i tek se u većem broju pojavljuju u doba rimske i grčke civilizacije".
Govoreći o vučedolskoj kulturi (2950 -2330. prije Krista), Durman je podsjetio kako je u tijeku arheoloških iskapanja vezanih uz izgradnju današnjega vinkovačkog hotela "Slavonija" potkraj sedamdesetih godina prošloga stoljeća pronađena posuda koja, po njegovim riječima, predstavlja najstariji europski kalendar.
"Vinkovci su ponos hrvatske arheologije", ustvrdio je Durman, ocijenivši kako bi bogato prapovijesno i povijesno naslijeđe, kojim se ponose Vinkovci, trebalo iskoristiti u puno većoj mjeri nego se čini.
"Osnovno pitanje je kako oživjeti ideju o Vinkovcima kao nastarijem europskom gradu i iskoristiti je za turistički, općekulturni i gospodarski razvoj", poručio je Durman na predavanju "Vinkovci - najstariji europski grad", koje su priredili grad Vinkovci i Gradski muzej.
(Hina) xzdra yjn