"Međunarodni događaji i politička pitanja nikada ne mogu opravdati rasizam, ksenofobiju ili diskriminaciju, posebice prema muslimanima, kršćanima i drugim vjernicima", navodi se u završnoj deklaraciji OESS-a, koji okuplja 55 zemalja Europe, Sjeverne Amerike i središnje Azije.
"Međunarodni događaji i politička pitanja u Izraelu i drugdje na Bliskom istoku nikada ne mogu opravdati antisemitizam", dodaje se.
Predstavnik muslimanskih organizacija Velike Britanije, Abduljalil Sajid ocijenio je da su "antisemitizam i islamofobija dvije strane iste kovanice". On je takođe izrazio žaljenje zbog općeg nedostataka specifičnog nadzora i statistika o djelima protiv islama i muslimana u Europi.
Među manjinskim europskim zajednicama koje su posebice pogođene netolerancijom, čak i prijetnjom genocidom, brojni su govornici naveli Rome, žrtve nasilja i prijetnji smrću na internet stranicama.
Zadatak konferencije, koja je uslijedila nakon konferencija u Beču, Berlinu, Parizu i Bruxellesu, bila je donošenje konkretnih odluka i napredovanje prema njihovom ostvarenju.
Na konferenciji je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović, koja je u svom govoru u srijedu istaknula da Hrvatska već ima usvojene brojne dokumente koji se odnose na borbu protiv antisemitizma i drugih oblika netolerancije, te da je sada vrijeme za poduzimanje konkretnih mjera za njihovu primjenu.
Dodala je kako je Hrvatski sabor šezdeset godina nakon pobjede nad fašizmom usvojio Deklaraciju o antifašizmu, a predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader posjetili su Jasenovac kako bi odali počast svim palim žrtvama te pozvali na poštivanje prava žrtava na istinu.
Na otvaranju konferencije španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Angel Moratinos rekao je da ne postoji potreba za "deklaracijama, već za konkretnim odlukama u području obrazovanja, upotrebe medija i proučavanja povijesti". "Nema smisla osuđivati i žaliti ako ne postoje nove mjere", rekao je.
Predsjednik OESS-a slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, izrazio je nezadovoljstvo nedjelovanjem nekih država članica koje ne nadziru očitovanja netrpeljivosti na njihovim teritorijima, suprotno svojim obvezama. "Samo 29 od 55 država vode statistike o izražavanjima netolerantnosti počinjenim kod njih, a druge nisu bile kadre informirati o njihovom internim situacijama", rekao je Rupel.