Podatci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u prvom tromjesečju ove godine ponovno zabilježen brži rast uvoza od izvoza - izvoz je iskazano u dolarima porastao je za 7,7 posto (u kunama za 1,3 posto), a uvoz za 10,7 posto (u kunama za 4 posto).
Time je prekinut trend bržeg rasta izvoza od uvoza zabilježen u prošloj, te u prva dva mjeseca ove godine.
Jedan od razloga tomu je i rekordan uvoz u ožujku u iznosu od 1,6 milijardi dolara (9,4 milijarde kuna). To je 13,4 posto više nego u istom mjesecu lani, a znatno više nego u siječnju (1,1 milijardu dolara) i veljači (1,2 milijarde dolara).
Samo u ožujku izvezeno je pak roba u vrijednosti 699,4 milijuna dolara (3,9 milijardi kuna), što je u dolarskom iznosu 1,2 posto više nego lani, ali u kunama je to pad za 6,5 posto.
Tako je u ožujku zabilježen vanjskotrgovinski deficit od 958,5 milijuna dolara (5,4 milijarde kuna), a pokrivenost uvoza izvozom pala je na tek 42,2 posto.
Utjecalo je to i na povećanje deficita u tromjesečnom razdoblju, pa je on premašio dvije milijarde dolara (2,1 milijardu dolara, odnosno 11,9 milijardi kuna), a pokrivenost uvoza izvozom u tom se razdoblju ponovno spustila ispod 50 posto, na 48,4 posto.
Na kretanja u hrvatskom izvozu u prvom je tromjesečju najviše utjecao pad izvoza brodogradnje, odnosno djelatnosti proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava. Ta je djelatnost, naime, u prvom tromjesečju izvezla roba u vrijednosti 177,3 milijuna dolara, što je 41 posto manje nego li u istom razdoblju prošle godine.
Nasuprot tomu, visoke stope rasta izvoza u prvom su tromjesečju zabilježile proizvodnja hrane i pića (156,8 milijuna dolara, ili 40,2 posto više nego u istom razdoblju lani), kemijska industrija (204,3 milijuna dolara, ili 29,9 posto više), proizvodnja naftnih derivata (153,8 milijuna dolara, ili 31,2 posto više), proizvodnja strojeva i uređaja (136,5 milijuna dolara, ili 36 posto više), itd.
Kod uvoza pak u prvom je tromjesečju zabilježen iznadprosječan rast uvoza u djelatnosti proizvodnje metala (266 milijuna dolara, ili porast za 32,1 posto), proizvodnji kemijskih proizvoda (463,8 milijuna dolara, ili 13,1 posto više), proizvodnji hrane i pića (241 milijun dolara, ili 13,2 posto više), itd.
Pad uvoza bilježi se pak kod uvoza automobila, odnosno u djelatnosti proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica i to za 3,5 posto (385,5 milijuna dolara).
U robnoj razmjeni sa zemljama EU zadržan je trend bržeg rasta izvoza od uvoza. U 25 zemalja EU u prvom je tromjesečju izvezeno roba u vrijednosti 1,3 milijarde dolara, što je 7,2 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je istodobno uvoz dosegnuo 2,6 milijardi dolara i veći je za 2,2 posto.
Promatrano po zemljama i nadalje je glavni vanjskotrgovinski partner Italija u koju je u prvom tromjesečju izvez dosegnuo 433 milijuna dolara (17,1 posto više), dok je uvoz iz te države manji za 1,3 posto i iznosio je 629 milijuna dolara.
Slijede Njemačka (izvoz 232 milijuna dolara, ili 12,4 posto više, a uvoz 596 milijuna, ili 2,1 posto više), Austrija u razmjeni s kojom se bilježi i pad izvoza i uvoza (izvoz 171 milijun, ili 9 posto manje, a uvoz 244 milijuna, ili 2,8 posto manje), te Slovenija (izvoz 169 milijuna dolara, ili 28,5 posto više, a uvoz 275 milijuna, ili 6,6 posto više).
Važan vanjsktrgovinski partner Hrvatske je i BiH u koju je u prva tri mjeseca izvezeno roba u vrijednosti 236 milijuna dolara (11,4 posto više nego u prvom tromjesečju lani), a uvoz je iznosio 93 milijuna (25,6 posto više).
U Srbiju i Crnu Goru izvezeno je pak roba u vrijednosti 74 milijuna dolara (47 posto više), a uvezeno u vrijednosti 35 milijuna (68,9 posto više).