Slovenski premijer u svom je izlaganju naglasio potporu svoje zemlje nastavku integracijskih procesa Europske unije i NATO saveza, a posebno podršku koju slovenska vlada daje Hrvatskoj kako bi postala članica Europske unije i NATO-a.
Odgovarajući na pitanje parlamentarca Aleksandrsa Kirsteinsa o tome kakvi su odnosi dviju država, posebno s obzirom na pitanje granice, Janša je rekao da "Slovenija i Hrvatska nikada do sada u svojoj povijesti nisu bile u ratu i nemaju nepodmirene povijesne račune. Među nama je bitno više pozitivnih stvari od onih koje nas dijele". Janša je dodao da otvorena pitanja proistječu iz vremena bivše SFRJ "kad granice nisu bile točno definirane na svim točkama", a granica na moru nije bila ni određena.
Slovenski premijer naglasio je da su Hrvatska i Slovenija prilikom osamostaljenja prihvatile stajalište da "republička granica postaje državnom".
Stanje na granici koje je postojalo u vrijeme kad su Slovenija i Hrvatska bile republike prešlo je 25. lipnja 1991. (s osamostaljenjem dviju država) u nadležnost država, pojasnio je slovenski premijer.
"Slovenija to poštuje, te isto traži od Hrvatske", rekao je Janša.
Po njegovim riječima, Slovenija pruža podršku Hrvatskoj u njenom nastojanju da uđe u Europsku uniju i NATO zbog stabilizacije cijele regije, ali i zbog toga jer ocjenjuje da će ulaskom Hrvatske u te integracije biti lakše rješavati otvorena pitanja "u istom vrijednosnom okviru".
Slovenski premijer odgovorio je i na pitanje portugalskog parlamentarca Josea Lella o tome zašto u Sloveniji, koja je uspješna tranzicijska država, raste kult bivšeg jugoslavenskog predsjednika Tita.
Janša je rekao da se radi o pojavi kod manjeg broja ljudi, osobito starijih generacija, a nije prisutna samo u Sloveniji nego i u ostalim državama nastalim na tu bivše Jugoslavije, ali da ona ne znači da se netko želi vratiti u to vrijeme, nego da ljudi u na taj način zapravo izražavaju nostalgično sjećanje na svoju mladost, što je normalna pojava.
Nitko ne želi, niti misli da je moguće vratiti vrijeme i režim koji je bio "nedemokratski" i ušao u "nerješive kontradikcije" te tako izazvao krizu kojom se još uvijek bavi međunarodna zajednica, rekao je Janša.
Parlamentarcima NATO-a obratio se i generalni tajnik Saveza Jaap de Hoop Scheffer, koji je govorio o transformaciji NATO savezništva u novim uvjetima, o logističkoj pomoći NATO-a i Europske unije zemljama Afričke unije pri humanitarnoj misiji u Darfuru, strateškom dijalogu Europe i SAD-a u kojoj NATO mora ostati "forum strateškog dijaloga" itd.
Scheffer, koji se sastao i s najvišim slovenskim dužnosnicima, govorit će popodne i na konferenciji za novinare.
Petodnevno zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO saveza završava poslijepodne demonstracijom vježbe "Black Dawn" o opasnosti da se nuklearnog oružja, zbog slabe kontrole nuklearnih reaktora, domognu teroristi. Također će biti usvojeno više završnih rezolucija. Na zasjedanju je sudjelovalo i hrvatsko izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini NATO-a koje je vodio šef izaslanstva i saborski zastupnik Krešimir Ćosić.