Istaknuo je to danas između ostaloga Boris Vukonić na predstavljanju svoje, 29 knjige o turizmu "Povijest hrvatskog turizma" održane u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Knjigu su u nakladi od tisuću primjeraka, zajednički izdali zagrebačka nakladnička kuća Prometej te Znanstveno vijeće za turizam HAZU-a.
Zahvalivši velikom broju suradnika Vukonić je naglasio da je povijesnu i drugu građu za knjigu prikupljao i obrađivao zadnjih pet godina, jer, kako je utvrdio, u Hrvatskoj postoje čitava mjesta, pa i regije koje nemaju nikakvog materijala o turističkom razvoju, iako su turizam imali. No, najteža mu je odluka bila što od prikupljenog materijala uvrstiti u knjigu, a što ne, odnosno odabrati činjenice i "turističke" zgode koje se s pravom mogu naći u toj prvoj knjizi o povijesti hrvatskog turizma.
Stoga se, kaže, odlučio u knjizi pretežito baviti razdobljem od polovine 19. do početka 21. stoljeća, odnosno zadnjim oko 160 godina, otkako se turizam u Hrvatskoj, kaže, kako-tako organizirano razvija. Novost u pristupu (i u knjizi) je i povijesni okvir razvoja turizam dan kroz šest pojedinačnih faza. Prva od tih faza je razdoblje preteča turističkog razvoja ili pojave slične turizmu do 19. stoljeća (poput osnivanja hospicija, gostionica, prenoćišta, vjerskog hodočašća i sličnog), druga je faza znatiželje krajem 19. stoljeća (prvi objekti u Opatiji i drugdje), dok je treća faza, od početka 20. stoljeća do kraja I. svjetskog rata, označena fazom "osvješćivanja". Četvrta faza je razdoblje između dva svjetska rata, u kojima se kaže, događaju i prva postignuća, peta je razdoblje intenzivnog razvoja nakon II. svjetskog rata, dok je šestom fazom obuhvatio razdoblje u novoj Hrvatskoj, od 1991. do 2000., uključujući vrijeme Domovinskog rata.
Jedan od zaključaka knjige je i da Hrvatska u početnim fazama svog turističkog razvoja nije zaostajala za drugim zemljama Sredozemlja, posebno u doba tzv. zlatnih godina (1965.-1975. i 1985.-1988.), ali se to dogodilo u drugim fazama, a posebno tijekom 1990-ih zbog rata.
Vukonić u knjizi ocjenjuje i da je uloga turizma odavno prepoznata za nacionalno hrvatsko gospodarstvo, ali i da je uvijek nedostajalo kapitala za njegov razvoj, na što Hrvatska u doba Jugoslavije, kaže, i nije mogla puno utjecati, ali dodaje da bi danas mogla i da turizam treba promišljeno i odgovorno razvijati u skladu s postavkama održivog razvoja.
Posebna vrijednost knjige je u, kako je kazao direktor nakladnika Prometeja i urednik knjige Božo Rudež, tzv. hrvatskom turističkom ljetopisu ili kronologiji važnijih turističkih zbivanja 1347. do 2000., u kojoj se daje prikaz raznih tih zbivanja za gotovo sve hrvatske gradove, krajeve i regije koje su razvijale turizam.
Rudež je dodao i da će knjiga ovoga tjedna biti predstavljena u Zadru i Splitu (2. lipnja) te u Opatiji (8. lipnja).