Na početku skupa kardinal Josip Bozanić je podsjetio kako se "trebamo susresti s onim što imamo u svojoj prošlosti. Želja nam je da oni koji žive u sebi nose tu baštinu", podsjetio je.
Govoreći o političkim i društvenim prilikama u vrijeme Tkalčićeva djelovanja, povjesničarka Agneza Szabo ocijenila je Tkalčićevo djelo "temeljnim i trajnim doprinosom hrvatskoj povijesti".
"Tkalčić je bio i ostao jedan od najvažnijih hrvatskih povjesničara," podsjetio je profesor zagrebačkoga Teološkog fakulteta Juraj Kolarić dodavši kako je u svojim romanima Šenoa ovjekovječio ono što je Tkalčić u arhivima pronalazio i povjesno obrađivao.
Predsjednik Društva za povjesnicu zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić" Stjepan Kožul podsjetio je u svom radu na Tkalčićev doprinos u obnovi zagrebačke prvostolnice. "Današnja katedrala i njezin izgled je rezime zagrebačke historije i historicizma," ocijenio je Kožul.
Prebendar Prvostolne zagrebačke crkve Stanislav Vitković govorio je o međusobnom odnosu Tkalčića i nadbiskupa Josipa Mihalovića. On je ocijenio kako je unatoč suprotnih političkih stajališta, zbog nadbiskupova madžaronstva, Tkalčić poštovao svoga nadpastira. Koliko su bili hladni odnosi prema nadbiskupu Mihaloviću svjedoči i zagrebački "Katolički list" koji je njegovu imenovanju za kardinala posvetio tek pet redaka novinskoga teksta, dodao je.
Skup u povodu 100. obljetnice Tkalčićeve smrti, pod pokroviteljstvom zagrebačkog nadbiskupa i stožernika Josipa Bozanića, uprigodili su Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić" i Zbor prebendara Prvostolne crkve zagrebačke.
O Tkalčićevu životu i radu govorit će danas trinaest stručnjaka među kojima su Agneza Szabo, Juraj Kolarić, Stjepan Kožul, Stanislav Vitković, Stjepan Razum, Zlatko Matijević, Josip Barbarić, Marija Buzov, Ante Sekulić, Alojz Jembrih, Zoran Grijak, Zvonimir Kurečić i Ivan Šaško.
Radovi će naknadno biti objavljeni u posebnom zborniku.
Ivan Krstitelj Tkalčić (1840.-1905.) bio je crkveni povjesničar i prebendar Zagrebačke katedrale, kaptolski arhivar te arhivar i knjižničar JAZU. Objavio je arhivske dokumente koji se odnose na povijest Zagreba i Zagrebačke biskupije. Objavio je knjige "Povjesni spomenici zagrebačke biskupije", "Povjesni spomenici slobodnog kraljevskog grada Zagreba, priestolnice kraljevine dalmatinsko-horvatsko-slavonske".